kazuo išiguroFoto: EPA/CLAUDIO ONORATI

Nakon šest godina književne tišine, nobelovac Kazuo Išiguro vraća se s romanom koji već na prvi pogled odudara od svega što je do sada napisao.

Njegovo deveto prozno delo, intrigantnog naslova Gospođica Lambert stupa u opasnost (Miss Lambert Steps Aboard Danger), u britanske knjižare stiže 9. marta 2027. godine i predstavlja njegov prvi povratak romanesknoj formi nakon distopijskog hita Klara i Sunce iz 2021. godine, piše tportal.

Ovoga puta Išiguro se upušta u neočekivani žanrovski zaokret: Gospođica Lambert stupa u opasnost je špijunski triler prožet atmosferom zlatnog doba kinematografije i suptilnim humorom koji priziva najbolje tradicije klasične britanske proze.

Radnja je smeštena u 1938. godinu, u osvit Drugog svetskog rata, i prati Ričarda Hedlija, ljubitelja muzičkih dvorana koji nakon jedne predstave u Londonu upoznaje zagonetnu gospođicu Lambert.

Susret ga uvlači u vrtlog opasnosti – od tajne konferencije u hotelu u Devonu do napete vožnje vozom ka Škotskoj, gde se okupljaju bivši ministri i sumnjivi poznanici iz detinjstva.

Izdavači roman opisuju kao „izvanrednu zabavu u kojoj ništa nije onako kako izgleda“, prožetu humorom i „neodoljivim šarmom“ naslovne junakinje, zbog kojeg likovi usred špijunskih igara doslovno počinju da pevaju.

Išiguro u ovo delo unosi svoju strast prema muzici, umetnosti i zlatnom dobu kinematografije, stvarajući atmosferu koja priziva duh starih filmskih klasika.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Alfred A. Knopf (@aaknopf)

Od snova o rok zvezdi do Nobelove nagrade

Išigurova lična istorija jednako je fascinantna kao i njegovi zapleti. Rođen je 1954. godine u Nagasakiju, a u Britaniju je stigao kao petogodišnjak, kada je njegov otac, okeanograf, dobio posao u Sariju. Iako je postao ikona engleske književnosti, u mladosti je želeo da bude kantautor. Putovao je po Sjedinjenim Američkim Državama šaljući demo-snimke diskografskim kućama, a jedno vreme radio je čak i kao gonič divljači na imanju kraljevske porodice u Balmoralu.

Njegov književni stil, za koji je 2017. godine dobio Nobelovu nagradu, u velikoj meri duguje upravo pisanju pesama – teži intimnosti i značenjima koja se kriju „između redova“. Pre Nobela, Išiguro je već stekao kultni status zahvaljujući Bukerovoj nagradi za klasik Na kraju dana (1989) i distopijskom remek-delu Ne dozvoli mi da odem.

Dominacija na velikom platnu

Dok publika čeka novi roman, Išigurova dela nastavljaju život u Holivudu. Već ovog oktobra očekuje se premijera filmske adaptacije njegovog prethodnog romana Klara i Sunce, u režiji Taike Vaititija, sa Dženom Ortegom i Ejmi Adams u glavnim ulogama.

Pored toga, autor je nedavno bio nominovan za Oskara i BAFTA nagradu za scenario filma Živeti (2022), što potvrđuje da se danas nalazi u jednoj od najkreativnijih faza svog života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari