Književnik Mihajlo Pantić povodom nagrade "Borisav Stanković" 1FOTO Stanislav Milojkovic

Posebnu odgovornost osećam prema dosadašnjim dobitnicima ove nagrade, listom su to sve značajni i najznačajniji naši pripovedači skorijih vremena. Obavezuje me, višestruko, činjenica da sam od sada u njihovom društvu, a ujedno ona u meni budi sećanje na mnoge od njih sa kojima sam bio prijatelj ili sagovornik, a koji, nažalost više nisu sa nama.

Neka nas zato ovogodišnja nagrada podseti i na njih, oni su nam zaveštali delo na kojem mi, današnji, zajedno sa praocem Stankovićem stojimo, kaže u izjaviza poratl Danasa dr Mihajlo Pantić, ovgodišnji dobitnik prestižne nagrade za Književnost „Borisav Stanković“

„U integralnoj antologiji srpske pripovetke koju sam u tri toma objavio 2005 godine, jedini pisac koji je u njoj zastupljen sa četiri pripovetke je Ivo Andrić, a odmah za njim, jedini pisac koji je zastupljen sa tri pripovetke je Bora Stanković. Narednih petnaest pripovedača ima po dve, a ostali, do broja šezdeset, po jednu. Mislim da to sasvim dovoljno govori o mestu koje Bora Stanković ima u tradiciji našeg nacionalnog pripovedanja, a posredno, i o mom odnosu prema delu tog pisca bez koga ni Ivo Andrić ne bi bio ono što jeste – kaže za Danas MihajloPantić.

– Romani, pripovetke i drame Borisava Stankovića stoje pred današnjim čitaocima i, posebno, tumačima književnosti kao trajno otvoren tekst koji je izdržao višestruku probu vremena. O tome svedoče i stalno nova izdanja piščevih dela, njihova nova kritička i akademska tumačenja, ekranizacije i pozorišne inscenacije koje su odavno postale deo nacionalnog repertoara. – navodi Pantić u izjavi za portal Danasa.

„I uprkos tome što je za minulih sto i više godina pripovedanje, uz poeziju osnovni oblik književnog izražavanja, prošlo kroz ceo niz epohalnih poetičkih promena, niko ne može poreći činjenicu da Stankovićev pripovedni ton i, posebno, pristup temama kojima se bavio (ljudi sa ruba, nagonska strana čovekove psihe, odlazak starih vremena, odnosno kraj patrijarhalnog društvenoh modela itd.) ne ostaju u trajnoj, makar podsvesnoj memoriji srpskog pripovedanja.

– Bez naumere za neumesnim poređenjem rekao bih da u tom smilu, mimo svih prirodnih razlika, jer je pripovedanje uvek različito, ali je priča uvek ista, jer uvek govori o nesnađenosti čovekovoj u svetu u kojem se obreo, osećam neku vrstu posebnog duga prema Stankovića, najpre zato što sam kao i on pisao i pišem na razmeđu vekova i, posebno, razmeđu dvaju svetova, onog starog, potonulog u prošlost, i ovog novog u kojem se, sva je prilika, ne snalazimo najbolje. – navodi ovogodišnji dobitnik prestižne srpske nagrade.

Pantić smatra da „drama postojanja uvek ostaje nepromenjena, intenzivna, bez vidljivog ili predvidljivog epiloga. Kao i Stanković i ja imam prostor kojem u pripovedanju nastojim da barem ocrtam mitsku auru, Novi Beograd je za mene tačka od koje polazim u neizvesnost pripovednog toka, čekajući da mi on, po sopstvenoj volji, i iz sopstvenog jezičkog, energetskog polja, donese odgovor kog nisam svestan pre nego što počnem da pišem, a slično je činio i Bora Stanković sa svojim književnim Vranjem, ovekovečivši stvarno Vranje za sva buduće godine i, nadam se, vekove u kojima se bude govorilo na ovom jeziku“.

MIHAJLO PANTIC
FOTO Stanislav Milojkovic

– Posebnu odgovornost osećam prema dosadašnjim dobitnicima ove nagrade, listom su to sve značajni i najznačajniji naši pripovedači skorijih vremena. Obavezuje me, višestruko, činjenica da sam od sada u njihovom društvu, a ujedno ona u meni budi sećanje na mnoge od njih sa kojima sam bio prijatelj ili sagovornik, a koji, nažalost više nisu sa nama. Neka nas zato ovogodišnja nagrada podseti i na njih, oni su nam zaveštali delo na kojem mi, današnji, zajedno sa praocem Stankovićem stojimo – kaže za portal Danasa Mihajlo Pantić.

Književna nagrada „Borisav Stanković“ dr Mihajlu Pantiću, za njegovo celokupno stvaralaštvo biće uručena 29. marta na večeri u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. O stvaralaštvu ovog književnika govoriće Gojko Božović.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari