Prevođenje poezije nije posao za malodušne 1Foto: Izdavacka kuca Treci trg

Pet knjiga sa dvojezičnim izborima poezije srpskih pesnika, kojima je na Beogradskom festivalu poezije i knjige bio priređen omaž u 2017. i 2018. godini, objavljene u okviru Biblioteke Homage.

Knjige su, u izdanju Izdavačke kuća Treći, predstavljene u Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda u susret 13. Beogradskom festivalu poezije i knjige „Trgni se! Poezija!“.

Festival će ove godine biti održan od 23. do 27. maja, a ovogodišnj omaž posvećen je Rastku Petroviću, našem književniku, pesniku, pripovedaču, romansijeru, esejisti, slikaru i diplomati.

Književnik Kolja Mićević po čijem je izboru i i prevodu Treći trg objavio francusko-srpsko izdanje pesama Branka Miljkovića Le monde illisible kazao je da je prevođenje divna tema i o njoj se često ne govori.

Mićević se u knjizi „Miljković – Dante – prvo pevanje“ bavio našim čuvenim pesnikom Brankom Miljkovićem i zaključio da se on vrlo frekventno povezao sa Danteom. Prema njegovim rečima, Miljković je odbacivanjem svega suvišnog postigao parafrazu Danteove poeme koja je „ostala netaknuta“. On je ukazao da je taj postupak blizak Danteu.

– Ja sam Miljkovićevac i nikada nisam prestao da to budem. Moj rad je prožet pesnikom. Miljković je jedna pojava koja, kako mi se čini, postaje ne klasična, već zauzima poziciju iz koje ga niko nikada neće moći uzdrmati – smatra Mićević.

Kako kaže, Miljkovićeva pesma “Prvo pevanje” ostala je po strani, iako najradikalnije predstavlja slobodni stih u srpskom jeziku. On konstatuje da se transpozicija koristi uglavnom u muzici i dodaje da je Miljković taj čudesan efekat postigao u poeziji i prevođenju.

Mićević je ukazao da je Miljković pisao poeziju, pisao o poeziji i prevodio.

– Smatram da su tri sastojka koja čine pesnika – prevođenje, pisanje o poeziji i pisanje poezije, a niko kao Miljković nije to učinio u tako kratkom trenutku. Njegova poezija je i slobodnog i vezanog stiha. Miljković je nečitak ali ne hermetički, pesnik halucinantne metaforike, pomešan sa folklorom, koji je u velikoj meri koristio iskustva slobode nadrealizma – kazao je on.

Prema njegovom mišljenju, da je Miljković duže ostao živ, oba pravca( slobodan i vezan) njegovog stvaralačog izražavanja kroz stih, granala bi se u beskraj.

– Ono što je za kolegu Miljkovič za mene je Crnjanski – konstatovao je Novica Petrović, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, koji je na engleski preveo četiri knjige pesama: Vladislav Petković Dis Drowned Souls, Raša Livada And Livada Says, Aleksandar Ristović An Apple in a Tavern, Ivan Rastegorac I’ll Run as Long as I Live, a koje je objavila Izdavačka kuća Treći trg.

Petrović  je ukazao da je njegovo bavljenje prevođenjem, sa srpskog na engleski jezik, počelo prevođenjem pesme Miloša Crnjanskog – Jugoslaviji.

– U jednom trekstu kolege Mićevića naišao sam na meni podsticajunu opasku o mukama sa kojima se suočava prevodilac poezije, koja glasi: stoletne – sonetne. Asocijativni niz koji je ta opaska pokrenula na kraju se zavšava sa mukama sa rečima. Đavolja rabota. To mi se čini kao suština prevođenja poezije, a to nije posao za malodušne – istakao je Petrović i zaključio da muke bivaju iskupljne posle dobrog rezultata.

Prema njegovom mišljenju, vođen pesnikovom rimom, slih u prevodu treba da bude formalno pravilan i na prevodiocu je da pokuša da to prenese, ukoliko mu mogućnosti jezika na koji prevodi dozvoljavaju.

Petrović je ukazao na to da Treći trg ovom etabliranom serijom na svoj način nastavlja preko potrebni posao koji je započelo Udruženje knjževnika Srbije, čije se prvo izdanje zbirke Moderne srpske likrike pojavilo 1999. godine.

– Takva su izdanja preko potrebna kako bi se srž poezije sačuvala i čitaocu na stranom jeziku, predstavila, kako god da je on recipira. Da bi postojala predispozicija za čitalačku recepciju mora prvo da postoji prevod, a tu se ogleda naš skromni doprinos – konstatova je Petrović.

Najbolji srpski prevodilac o kome Srbi ne žele da znaju

Mićević je ukazao na to da je Miljković čitao Dantea u prevodu Dragiše Stanojevića, jer je, kako kaže, u svojoj biblioteci imao najgenijalnijeg i najčudesnijeg sprskog prevodioca, o kome Srbi ne žele ništa da znaju.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari