Brazilski pisci i umetnici izuzetno atraktivno prikazali su kulturu svoje zemlje na upravo zatvorenom sajmu knjiga u Frankfurtu. U svojstvu počasnog gosta, preko sedamdeset autora i 164 izdavača, bili su akteri raznovrsnog i zanimljivog programa, kako u sajamskim halama tako i u gradu. Zvezde brazilske i svetske literarne scene: Patricija Melo, Serđo Santana, Žoao Ubaldo Ribeiro, Andrea del Fuego, Ana Paula Maia, Daniel Galera, Ana Marija Maćadoi Adriana Lisboa, izazvali su posebnu pažnju nemačkih medija i javnosti.

Izlagački prostor namenjen počasnom gostu Brazilci su izvrsno osmislili i uredili, tako da svaki posetilac odista ima utisak da se nalazi u Brazilu, uz ležaljke, bicikle, pokretne slike i glasove kojima se dočarava autentični ambijent pojedinih mesta ove velike zemlje. „Knjige iz Brazila“, 1.060 prevoda na druge jezike, objavljenih u 309 izdavačkih kuća iz 24 zemlje, među kojima je i Srbija, prikazane su takođe u okviru prezentacije počasnog gosta.

Frankfurtski sajam okupio je pored počasnog gosta preko 7.300 izlagača iz 97 zemalja. Primetno je da se u poslednjih nekoliko godina smanjuje broj izdavača, da je sve više sadržaja koji ‘animiraju’ izlagački prostor, kao i da se veliki izdavači i distributeri zadovoljavaju manjim štandovima. Reč kriza se u razgovorima izbegava, osećaj nezadovoljstva i zbunjenosti uglavnom se prikriva, a promene koje ne obećavaju previše optimizma su vidne.

Međutim, ne može se prevideti činjenica da su suorganizatori sajma, kao i u prethodnim godinama, besprekorno obavili svoj posao ne ostavljajući prostor za defetizam i popuštanje u kvalitetu. Ono što čini različitim ovaj sajam od ostalih nije samo to da je reč o najvećoj svetskoj ‘pijaci’ autorskih prava ili najvećem izlaganju knjiga uz susrete izdavača, autora i novinara, već pre svega jedinstven veoma značajan profesionalni program. Međunarodni fokus na problem omogućava da se u značajnoj meri predavanjima, debatama i konferencijama odgovori na najsloženija pitanja koja se pred struku postavljaju. Organizatori, povezujući odista najznačajnije aktere svetske intelektualne scene, autore, prevodioce, novinare, bibliotekare, predavače, blogere, dizajnere i, naravno, izdavače, ne samo da omogućavaju uslove za analizu postojećih nedoumica, već nude i primere dobre prakse i rešenja za izlaz iz nepovoljnih okolnosti.

U svom obraćanju na svečanom otvaranju direktor sajma Jirgen Bos istakao je da standardi i pravila moraju biti postavljeni tako da služe ljudima, a ne obrnuto. Moglo bi se reći da je njegov ‘pobunjenički’ istup pokazao da je za izdavaštvo u svetu počelo ‘novo pionirsko doba’. On je ukazao na potrebu zaštite različitosti i autentičnosti naspram dominacije oligopola koji diktiraju tehničke standarde. Iako korisni, tehnički standardi, smatra Jirgen Bos, određuju način na koji čitamo i stvari koje saznajemo. Uopšteno govoreći, oni kontrolišu naš pristup i naš odnos prema intelektualnim dobrima. Njegova zabrinutost usmerena je pre svega na tehnološka dostignuća koje uređuju i standardizuju ljudsko znanje i kreativnost, poput Amazona, Epla i dr. Za manje, nezavisne izdavače posebno je važno da rade u okruženju koje omogućava i podstiče različitost, ali i da ga oblikuju, istakao je Bos. Digitalnu tranziciju obeležava još jedna pojava koja uzima maha i pruža neograničene mogućnosti autorima-samostalnim izdavačima. Na sajmu su predstavljeni Hju Houvej, kao i Emili Bojd, Nil Nojhaus, Dirk fon Gelen i drugi samostalni izdavači, svetski besteler autori.

Sami na mreži!

U okviru brojnih programa pomenućemo tri najvažnija – CONTEC, ‘Digital Hot Spots’ i ‘Story Drive’, koji su preispitivali dosadašnja iskustva u tranziciji uloge autora i izdavača u digitalnom svetu. Uočen je veliki rast samostalnog izdavaštva koje autorima, zahvaljujući internetu, omogućava i olakšava da budu i izdavači i u neposrednom kontaktu sa svojim korisnicima. Broj od preko 390.000 naslova u 2012. godini, kao i očekivanja da se do kraja ove pojavi dvostruko više, svakako ukazuje na jedan od mogućih pravaca razvoja objavljivanja pre svega popularne proze.

Učionica budućnosti i učenje u pokretu nesumnjivo su zaokupile najviše pažnje i predavača i slušalaca u okviru Digitalnih žarišta (Digital Hot Spots) koji ukazuju na izuzetno velike promene u mogućnosti digitalne distribucije različitog tekstuelnog i audiovizuelnog sadržaja. Veoma veliki broj firmi ove godine predstavio je svoje već razvijene platforme, aplikacije i servise za različite obrazovne potrebe od organizacije podataka, preko distribucije do promocije digitalnog sadržaja. Manje se govori o knjizi i čitanju, kako reče jedan nemački izdavač, već samo o sadržaju i pretraživanju. Autor postaje pisac-izvršilac i realizuje samo naručene zadatke, koji uz eventualnu asistenciju arhivara ili bibliotekara izdavaču omogućava da sklapa celinu i adaptira je prema potrebama fragmentizovanog obrazovnog tržišta. Ono što smo naučili da zovemo knjigom može dobiti sada oznaku prototipa koji se menja i usklađuje sa pojedinačnim narudžbinama.

Tehnologija menja ‘pogon priče’ (Story Drive) i sama priča postaje univerzalna narativna supstanca, storiteling koji se razvija u svim pravcima i koristi od PR poslova do novinarstva, pozorišnih, filmskih, TV adaptacija i kompjuterskih igara ili stripova. Da li to znači da bi izdavačke kuće zapravo trebalo da prate kretanje priče i transformišu se u medijske kuće? Prema mišljenju prvog čoveka Frankfurtske akademije i tvorca sajamskih programa, Holgera Folanda, odgovor je pozitivan, budući da izdavači već sada stvaraju sadržaj koji treba ili bi mogao biti dostupan na više platformi u isto vreme.

Gde si ti?

Organizatori Frankfurtskog sajma knjiga shvatili su da moraju obezbediti crveni tepih i glamur, pa su kopirajući Holivud u ‘šetnju slavnih’ pozvali i autore poput tenisera Borisa Bekera, glumicu Hanu Šigulu, ali i pisce Viktora Jerofejeva, Danijela Kelmana, Artoa Linsdeja, Hju Houveja, Paula Linsa, Patriciju Melo i mnoge druge.

Da bi povećali vidljivost i privukli veću pažnju javnosti i medija dodali su igru i za sve one koji ne šetaju crvenim tepihom, a želeli bi petnaest minuta slave. Pitanje „Gde si ti?“ na plakatima, fasadnim i podnim grafikama, bilbordima, na lecima, na sajtu FBF tražilo je odgovor. A odgovor ‘ja sam ovde’ dobili smo s brojnih portreta izdavača, prevodilaca, ilustratora, urednika, fotografa, novinara i drugih iz celog sveta na plakatima sa prepoznatljivim znakom Frankfurtskog sajma knjiga.

Srbija ove godine nije mogla da kaže ‘ja sam ovde’. Nadajmo se da će sledeće odgovor biti drugačiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari