Ksenija Radovanović: Hrabra aktivistkinja 1Foto: Medija centar

Samo nekoliko sati nakon što je primila nagradu za doprinos feminizmu za 2018. godinu kao aktivistkinja Inicijative „Ne davimo Beograd“, Kseniju Radovanović je nepoznati muškarac udario u glavu.

Napad se desio u Kulturnom centru Grad u kome je BeFem dodelio ova priznanja. Bio je 8. mart – Međunarodni dan žena.

Koliko je nasilje prema ženama izraženo u Srbiji i koliko nijedna žena nije bezbedna, čak i ako je javna ličnost, pokazao je upravo napad na Kseniju. Dobila je udarac jer se drznula da jednom muškarcu ne prećuti guranje. Valjda nije mogao da izdrži da mu jedno žensko odgovori, pa kada ga je kasnije pogledala, uneo joj se u lice i pretećim glasom joj rekao „šta gledaš, ćorava“. Da bi se odbranila, prosula je čašu vode na njega, a on joj je uzvratio udarcem. Taj „hrabri muškarac“ je odmah pobegao. Bio je u društvu Sergeja Trifunovića, koji je to, pak, juče demantovao, ali ostaje činjenica da nije ništa preduzeo da stane u odbranu Ksenije Radovanović.

„Ja bih volela da mogu da vam prenesem kako se zaista osećam sada, ja koja sam dobila „samo šamar“, ne želim da zamislim kako se osećaju žene koje sa pretnjom većim nasiljem žive i koje ga svakodnevno doživljavaju“, rekla je Ksenija za Danas. Policija još nije uhapsila napadača.

Ksenija Radovanović je rođena 1986. u Aranđelovcu. Završila je Zemunsku gimnaziju, a diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2011. godine. Jednu godinu studija provela je na fakultetu Valle Giulia u Rimu. Nakon studija je pet semestara radila kao pomoćnica u nastavi na departmanu za arhitekturu, a radno iskustvo je stekla u arhitektonskim biroima koji se bave projektovanjem i urbanizmom.

U aktivnostima Inicijative „Ne davimo Beograd“ učestvuje od samog osnivanja 2014. godine. Važnu ulogu sa Inicijativom je imala u alarmiranju javnosti u vezi sa nelegalnim rušenjem objekata u Savamali, kao i celokupnog projekta „Beograd na vodi“, koji sprovodi aktuelna vlast. Deo je i kolektiva Ministarstvo prostora, koje se, između ostalog, bavi istraživanjem urbanih transformacija Beograda i odbranom javnih prostora.

Pored jastuka drži knjigu „Kaldrma i asfalt“, Dubravke Stojanović, o urbanizaciji i evropeizaciji Beograda između 1890. i 1914. Šetnje uz Dunav i Savu i kroz (preživelo) beogradsko zelenilo joj pričinjavaju najviše zadovoljstva. Jednog od ovih dana planira da skine prašinu sa bas gitare i glasnih žica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari