Avram susreće Ibrahima 1

Od Avraama do Eve i Marije, od Mojsija do Satane – devet figura iz Biblije i Kurana, izabrane su teme u knjizi Avram susreće Ibrahima: Krstarenje Biblijom i Kuranom (Suhrkamp, Berlin 2018), koju potpisuju prominentna nemačka spisteljica i apsolventkinja nauke o religiji Sibila Levičarov i iračko-nemački autor Nadžem Vali.

Autori osvetljavaju ove teme paralelno iz sopstvenog ugla. Dragocen pokušaj dijaloga dvoje književnika o dvema svetskim religijama u krizi našeg vremena.

U dramatična vremena svaki pokušaj kompetentnog posredovanja iznad kulturnih granica povod je za radost. Posebno i preko potrebno je razumno posredovanje između religija. I ma koliko dijalog bio drag, pitanje je zapravo ko šta i o čemu treba da razgovara? Zvanični teološki autoriteti o pojedinačnim metafizičkim učenjima? Kakav efekat i kako bi dijalog mogao da uspe, kad su već poimanja toga kakvo bi značenje teologija trebalo da ima, u toj meri divergentna?

Tako dolazimo do mnogo izglednijeg i interesantnijeg slučaja dvoje pisaca koji su se prihvatili takvog zadatka. Kao neopterećeni laici i slobodni umetnici oni se u dijalog o Svetim spisima mogu uhvatiti na jednoj drugoj ravni – književnoj. Tako Sibila Levičarov i Nadžem Vali pokušavaju u korespondirajućim esejima da osvetle devet figura u Bibliji i Kuranu: Eva – Hava, Marija – Marijam, Đavo – Šajtan… Prilazi autora su različiti. Vali je imao dedu od koga je primio nepolitizovani, narodni islam.

Danas je on gotovo ateitsički distanciran u odnosu prema svim religijama. Levičarov je naprotiv jedna angažovana protestantkinja. Vali piše o islamu za čitaoce kojima je Kuran apsolutno nepoznat, Levičarov za čitaoce sa pretpostavkom da bi biblijske priče njima trebalo da budu poznate i uzima ih kao osnovu za dalje umetničke i literarne izlete.

Tezu Navida Kermanija da Kuran zacelo i nije teološka knjiga dogmata, već poetsko umetničko delo, Vali ne zastupa. On citira mnoge sure ali se njihova estetska magija nigde ne vidi. Levičarov se pak prebrzo udaljava od tekstualne osnove da bi se estetski kvalitet mogao prepoznati. Ali zato je didaktično nastojanje da Biblija i Kuran imaju dovoljno dodirnih tačaka, veoma istaknuto.

Ovaj dijalog bi dobio u težini da je prerastao u trijalog sa još jednim zastupnikom judaistike. Kuran nudi mnoge racionalizujuće primere parabola biblijske provenijencije. Biblija pripoveda ne o individuama u današnjem značenju te reči, ali su njeni protagonisti svi sa veoma velikim religioznim i literarnim značenjem.

Jedno je izvesno – intenzivno bavljenje Biblijom i Kuranom isplati se. Oba Sveta spisa su se duboko urezala u pamćenje mnogih generacija i bili su izvor mnogih komentara. Diskusija o tim delima, kako polemika, tako i čudna mešavina između naklonosti, averzije ili razumne analize ne prestaje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari