Dodik pijun Rusije 1

Omer Karabeg: Da li Bosna i Hercegovina sve više postaje poprište sukoba velikih sila?

Edina Bećirović: Rusija u paketu sa Srbijom ohrabruje separatističke tendencije. Oni spriječavaju euroatlantski put BiH i daju potporu onima koji jačaju separatizam. Milorad Dodik je glavni nositelj tih aktivnosti. Rusija i Kina zagovaraju kraj mandata OHR i ne priznaju legitimitet novog visokog predstavnika. Nihov je cilj da ohrabre secesionističke snage i dokrajče BiH kao državu. U takvim okolnostima nije moguće zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Kao članica Vijeća za provedbu mira Rusija je već godinama na suprotnim pozicijama od ostalih članica. Možda zato nije ni važno hoće li učestvovati u radu Vijeća i davati legitimitet visokom predstavniku. Što se tiče Kine, koja se pridružila Rusiji u kampanji protiv novog visokog predstavnika, mislim da stav Kine nema značaja za funcioniranje OHR s obzirom da ona nije članica Vijeća za provedbu mira. Kina je povukla taj potez vjerovatno zbog toga što je BiH potpisala deklaraciju osude Kine zbog kampova u kojima drže više od milion pripadnika ujugurske muslimanske manjine. Tu deklaraciju je potpisala ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, dok je Dodik bio protiv potpisivanja.

Sonja Biserko: Angažman SAD i EU na Zapadnom Balkanu jako je posustao nakon 2008, što je stvorilo prostor za maligni uticaj Rusije, a kasnije i Kine. Rusija i Kina na tom prostoru proveravaju koheziju EU i NATO pakta kao organizacije koja je ključna za bezbednost ZB. To se ovih dana vrlo jasno očituje kada Rusija koristi povlačenje Amerike iz Avganistana da bi plasirala tezu da se ne može imati poverenja u Ameriku i da liberalna demokratija kao globalni ideal nije moguća. Moram da kažem da to pada na plodno tle zato što lokalne elite ne pokazuju stvarnu spremnost da prihvate evropske vrednosti. BiH u ovom momentu jeste ugrožena, pre svega iznutra. Dodik, čije je ponašanje usklađeno sa željama Beograda, eksponent je te politike i on je svakodnevno radikalizuje. Već je doveo BiH do tačke kad može da se govori o mogućnosti raspada. To sigurno neće biti moguće zato što to ne dozvoljava Dejtonski sporazum, a ni Zapad to neće dozvoliti.

Karabeg: Dok Rusija i Kina zauzimaju oštar stav, Dodik pojačava napade na visokog predstavnika i američkog ambasadora. Da li se Dodik u to upušta zato što ga Rusi ohrabruju?

Bećirević: Dodik je već davno prešao sve granice razumnog ponašanja. Mislim da je zbog njegovog nastupa u Savjetu sigurnosti UN novembra prošle godine bilo neugodno i samim Rusima koji su mu organizirali taj nastup. Čak su i talibani nakon osvajanja Kabula bili umjereniji prema Amerikancima i članicama NATO od njega. Dodik je školski primjer narcisoidnog lidera koji nema apsolutno nikakvih inhibicija koje su neophodne u civiliziranom dijalogu. On poništava sve moralne vrijednosti. U njegovim reakcijama, koje vrlo često zvuče neuračunljivo, može se primjetiti i strah jer je i njemu jasno da stoji na ivici političkog ambisa. Vrlo je simptomatično da Dodik želi da predstavi da nije sam pred tim političkim ambisom već da je zajedno s njim i srpski narod. To je velika opasnost. Jasno je da Rusija ohrabruje Dodika u njegovim destruktivnim stavovima. Koriste ga kao pijuna koji je najveći faktor destabilizacije BiH.

Biserko: Dodik je došao do tačke kad njegov opstanak u BiH više nije moguć. On je na odlasku, politički je mrtav. On će verovatno završiti u Beogradu ili ne znam gde sve ima svu tu imovinu. Ovo je njegova poslednja faza. To treba posmatrati u svetlu svega onog što najavljuju EU i Amerika. Prilikom prvog susreta Merkelove i Bajdena ZB, a u okviru njega i BiH, definisani su kao jedan od šest prioriteta. Mislim da će to ostati tako. Samo je pitanje u kojoj meri će se Amerika nakon povlačenja iz Avganistana vratiti na ZB u smislu angažmana koji je bio najavljen. Ali u svakom slučaju ZB će ostati u fokusu i EU i Amerike s obzirom da je on deo šire evropske bezbednosne slike.

Karabeg: Mislite li da bi nakon povlačenja iz Avganistana moglo da se smanji interesovanje američke administracije za ZB?

Bećirević: BiH je druga priča. Ne može se porediti sa Avganistanom osim kao lekcija o opasnosti saradnje sa korumpiranim liderima. Mislim da će zbog toga u budućnosti vrlo ozbiljan fokus biti na borbi protiv korupcije. Rusija i Kina su prepoznale ZB kao jednu od regija gdje bi mogle prodati svoj narativ o superiornosti autoritarnih modela vlasti nad liberalnim. Zapad bi se tome trebao supodstaviti. Mislim da je prilika za takvu akciju BiH gdje Rusija pokušava da nametne svoj politički program kroz podršku etnonacionalističkom ekstremizmu i ekstremno desnim skupinama. S druge strane, Bosna ima važan simbolički značaj u očima Zapada jer je intervencija u BiH 1995. igrala važnu ulogu u jačanju NATO saveza. To je i razlog zbog čega je Rusija toliko prisutna i aktivna u BiH. Mislim da bi Zapad i NATO nakon poraza u Avganistanu trebali iskoristiti šansu da se konsolidiraju u BiH i na području ZB.

Karabeg: Mislite li vi da bi Vučić bio spreman da obuzda Dodika ako bi Zapad izvršio veliki pritisak na njega?

Bećirević: Mislim da bi, samo Zapad mora biti vrlo odlučan u tome. BiH ne može izaći iz krize dok Dodik bude imao toliku moć destrukcije. Kad analitičari iz zapadnih zemalja govore o malignom utjecaju na BiH, oni uglavnom spominju Rusiju, Kinu, Saudijsku Arabiju, pa i Tursku. Rijetko spominju maligni utjecaj Srbije i Hrvatske. Jako je važno da Srbija i Hrvatska prestanu BiH posmatrati u kontekstu dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva. Potrebno je izvršiti pritisak i na Hrvatsku, ne samo na Srbiju. U posljednje vrijeme vidjeli smo radikaliziranje retorike Zagreba i omalovažavanje BiH. Bitno je da države Kvinte jasno stave do znanja Srbiji i Hrvatskoj da čvrsto podržavaju jačanje državnih institucija BiH.

Karabeg: Može li BiH izaći iz krize dok Dodik bude imao toliku razornu moć?

Biserko: Mislim da ne može. Pošto se odluke u Predsedništvu BiH donose jednoglasno, Dodik može uvek da sprečava odluke kao što je ovih dana sprečio korišćenje helikoptera Armije BiH za gašenje požara. No, bez obzira na to BiH će se održati i imaće budućnost ukoliko je zapadna zajednica podrži jednim glasom.