Galski junak ponovo govori srpski 1

Godina je 50. pre nove ere. Rimljani su osvojili celu Galiju… Celu? Ne! Jedno selo, u kojem žive nepokoreni Gali, i dalje pruža otpor osvajaču.

A to zagorčava život posadama rimskih legionara u utvrđenim logorima Babaorum, Akvarijum, Laudanum i petibonum…

Sledi upoznavanje sa najvažnijim likovima:

Asteriks, glavni junak ovih pustolovina, omaleni ratnik, prevejan i vispren, koji svoju nadljudsku snagu crpe iz čarobnog napitka druida Aspiriniksa;

Obeliks, nerazdvojni Asteriksov prijatelj, raznosač stećka i obožavalac dobrih tuča i svih jela od divljeg svinjčeta (uz njega je uvek Garoviks, jedini poznati pas borac za zaštitu čovekove okoline);

Aspiriniks, uvaženi seoski druid, bere imele i sprema čarobne napitke;

Tamburiks, bard koji sebe smatra genijem, ostali misle da je truba;

Drmatoriks, plemenski starešina, nenadmašiv, neustrašiv i osetljiv, prekaljeni ratnik koji svojim ljudima uliva poštovanje.

Bio je to (i ostao) početak prve priče Asteriks Gal (Asterix le Gaulois), koja se razvijala od 29. oktobra 1959. do 14. jula sledeće godine u francusko-belgijskom strip-magazinu Pilot (Pilote), 1961. objavljena kao album (Hachette). Tvorci, Rene Gošini i Alber Uderco tada svakako nisu mogli znati da će to postati globalni fenomen, jedan od naprevođenijih i najprodavanijih stripova svih vremena (111 jezika i više od 370 miliona primeraka). Dodajmo da i drugi mediji nisu odoleli Asteriksovom šarmu – radio i TV drame/filmovi, desetak animiranih i četiri igrana filma, a o video-igricama da i ne govorimo.

Ostalo je istorija.

Ali, dobra strana učiteljice života ponavlja se, sada sa potpisom novosadske Čarobne knjige, koja je, u višestruko dokazanoj tradiciji, odlučila da nakon najpoznatijih strip-klasika (Princ Valijant, Rip Kirbi, Flaš Gordon…), svoju produkciju obogati i Asteriksom, jednim od najpoznatijih strip-likova u svetu. A to, podsetimo, dolazi dve decenije nakon što je usahlo objavljivanje Asteriksovih avantura u Srbiji. A najrevnosniji u tome bili su, setimo se, novosadski Marketprint, gornjomilanovačke Dečje novine i beogradski Politikin zabavnik.

Prva knjiga Asteriks: epizode 1-3 (Asteriks, galski junak; Zlatni srp i Asteriks i Goti) pojavila se polovinom jula 2018, uz gromoglasnu najavu da će Čarobna knjiga ovom serijalu posvetiti 12 tomova, a sve pojedinačne epizode koje u međuvremenu budu izašle, objaviće kao posebne albume u mekom povezu. Urnebesne avanture Asteriksa i Obeliksa objavljuju se u tvrdokoričenim izdanjima na velikom formatu i, naravno, u punom koloru, a obuhvatiće svih 37 dosad izdatih priča. U svakom tomu publika će moći da uživa u tri epizode, sve do kraja 2020. (četiri toma godišnje).

Kad je reč o prevodu, kažu iz Čarobne knjige, tu zaista nije bilo dileme: legendarni prevod Đorđa Dimitrijevića, uz koji su odrastale generacije ljubitelja stripa, naći će se u svim epizodama koje su dosad objavljene. Đorđe se potrudio da ponovo pregleda i dotera stare prevode, koji su sada bolji nego ikad, i tako će biti sve do 27. epizode, tvrde urednici iz Čarobne knjige. Što se tiče novih epizoda, koje dosad nisu prevođene na srpski, tu će, oslanjajući se na osnove koje je utemeljio Đorđe, svoj raskošni talenat i smisao za humor pokazati proslavljena prevoditeljka Melita Logo Milutinović, dobitnica nagrada Miloš N. Đurić i Branko Jelić za najbolje prevode s francuskog i, naravno, pasionirana ljubiteljka Asteriksa. „Uvereni smo da će čitaoci neizmerno uživati u Melitinim doskočicama i prevodilačkim bravurama, koje će čitaocima Asteriksa i francusku kulturu spustiti na dlan“, najavljuju urednici.

Aktivni pristup projektu pokazuje i izdavački plan i tempo. Starije, već objavljene epizode izlaziće hronološki, a publici će biti pružena prilika da se paralelno upozna i s novim autorskim tandemom Feri – Konrad (Jean-Yves Ferri, Didier Conrad), koji je od 2013. preuzeo rad na Asteriksu. Tako će se u drugoj polovini ovog avgustu pojaviti 12. knjiga Asteriks: epizode 34-36 (Asteriksov i Obeliksov rođendan – slavljenička zbirka kratkih priča povodom 50 godina Asteriksa i Obeliksa; Asteriks među Piktima i Cezarov papirus), dakle poslednji tom u serijalu, a već u septembru, u mekom povezu, izlazi i 37. album, Asteriks na trci kroz Italiju, koji je objavljen u Francuskoj prošle jeseni. Preostala dva toma s novim epizodama, 11. i 10, izaći će uporedo s drugim i trećim tomom.

Primetimo na kraju. Izdavač nije nastavio svoju dobru naviku da uz ovako osmišljene izdavačke poduhvate antologijskog karaktera, umetničkom radu pridoda i prateće materijale – eseje, intervjue, studije… koji imaju višestruku ulogu, od obrazovne (prvenstveno za mlađe) do istorijsko-vrednosne. Ako je to uslovljeno autorskim pravima, onda se izvinjavamo zbog primedbe. Ipak, prava je šteta ne iskoristiti ovakvu priliku.

Asteriksovi roditelji

Rene Gošini (Rene Goscinny, 14. august 1926 – 5. novembar 1977), francuski strip autor (urednik i scenarista) poljskog porekla, najpoznatiji je po svom radu na Asteriksu (Asterix), zajedničkoj kreaciji sa crtačem i ilustratorom Alberom Udercom. LJubitelji 9. umetnosti prepoznaju ga i preko strip serijala o Taličnom Tomu (Lucky Luke) sa Morisom (Morris) i Iznogud (Iznogoud) sa Žanom Tabarijem (Jean Tabary).

Alber Uderzo (Albert Uderzo, 25. april 1927), francuski strip crtač i scenarista, najpoznatiji je po svom radu na Asteriksu, kao i po stripovima Umpah-Pah (Oumpah-Pah), koji je takođe radio u saradnji sa Gošinijem, i Tangi i Laverdir (Les Aventures de Tanguy et Laverdure) u saradnji sa Žan-Mišelom Šarlijeom (Jean-Michel Charlier).

Kretanje tiraža

Albumi sa potpisom Gošinija i Uderca: Asterix le Gaulois – 6.000 primeraka (1961); La Serpe d’or – 15.000 (1962); Asterix chez les Goths – 15.000 (1963); Asterix gladiateur – 60.000 (1964); Le Tour de Gaule d’Asterix – 60.000; Asterix et Cleopatre – 100.000 (1965); Le Combat des chefs – 600.000; Asterix chez les Bretons – 900.000; Asterix et les Normands – 1.200.000 (1966); Asterix logionnaire – 1.000.000 (1967); Le Bouclier arverne – 1.000.000; Asterix aux Jeux Olympiques – 1.200.000 (1968); Asterix et le Chaudron – 1.100.000; Asterix en Hispanie – 1.100.000 (1969); La Zizanie – 1.000.000; Asterix chez les Helvetes – 1.200.000 (1970); Le Domaine des dieux – 1.1000.000 (1971); Les Lauriers de Cesar – 1.1000.000; Le Devin – 1.300.000 (1972); Asterix en Corse – 1.300.000 (1973); Le Cadeau de Cesar – 1.400.000 (1974); La Grande Traverse – 1.350.000 (1975); Obelix et Compagnie – 1.350.000 (1976); Asterix chez les Belges – 1.500.000 (1979); Asterix et la Rentre gauloise – 500.000 (kratke priče iz Pilota, 1993); Asterix et la Rentre gauloise – 1.100.000 (reizdanje, 2003);

Udercovi autorski albumi: Le Grand Foss – 1.700.000 (1980); L’Odysse d’Asterix – 1.700.000 (1981); Screpe, le poteau magique (1982, album sa vinjetama, retušima…); Le Fils d’Asterix – 1.700.000 (1983); Asterix chez Rahazade – 1.700.000 (1987); La Rose et le Glaive – 2.000.000 (1991); La Galare d’Obelix – 2.600.000 (1996); Asterix et Latraviata – 3.000.000 (2001); Le ciel lui tombe sur la tete – 3.200.000 (2005); L’Anniversaire d’Asterix et Obelix – Le Livre d’or (2009, slavljenička zbirka kratkih priča povodom 50 godina Asteriksa i Obeliksa);

Žan-Iv Feri – scenario, Didije Konrad – crtež: Asterix chez les Pictes – 2.000.000, u Francuskoj (2013); Le Papyrus de Cesar – 2.000.000, u Francuskoj (2015); Asterix et la Transitalique – 2.000.000, u Francuskoj (2017).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari