Branislav Grbić, član Srpske narodne stranke (SNS), vršilac je dužnosti ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova, od 26. novembra prošle godine. On je zamenio Slavišu Petkovića na ovom mestu, sa funkcije stalnog sekretara Ministarstva za povratak i raseljena lica. U intervjuu za Građanski glasnik Grbić ističe da nije zadovoljan dosadašnjim povratkom raseljenih lica.

Branislav Grbić, član Srpske narodne stranke (SNS), vršilac je dužnosti ministra za zajednice i povratak u Vladi Kosova, od 26. novembra prošle godine. On je zamenio Slavišu Petkovića na ovom mestu, sa funkcije stalnog sekretara Ministarstva za povratak i raseljena lica. U intervjuu za Građanski glasnik Grbić ističe da nije zadovoljan dosadašnjim povratkom raseljenih lica.
– Prema našim podacima, od 2000. do kraja 2006. godine na Kosovo se vratilo oko 20 hiljada raseljenih, i od tog broja oko polovina su Srbi. Nismo zadovoljni tim brojem i nadamo se da će tokom 2007. biti više povratnika u skladu sa budžetom koji imamo i eventualnim donacijama međunarodnih donatora i nevladinog sektora. Ministarstvo i Vlada Kosova moraju insistirati da ovo bude održiv povratak, odnosno da ljudi mogu da žive tamo gde su se vratili, ili gde se budu vratili.
Koje su te prepreke za povratak većeg broja ljudi?
– Prva i osnovna prepreka je novac. Ministarstvo sarađuje sa opštinskim radnim grupama za povratak i podržavamo njihove projekte. Trenutno imamo projekata u vrednosti od 25 miliona evra, ali tih para jednostavno nema.
Kako se zvanični Beograd odnosi prema pitanju povratka raseljenih lica?
– Povratak je individualna stvar i svako može o tome odlučivati na način koji mu najviše odgovara. Naša uloga je da u tome pomognemo. Smatram da nijedna politika ne sme da zabrani bilo kome da se vrati na svoje imanje i u rodni kraj.
Koliki je ovogodišnji budžet vašeg Ministarstva?
– Ovogodišnji budžet Ministarstva za zajednice i povratak iznosi pet miliona i 200 hiljada evra, što je nedovoljno. Mi ne možemo dozvoliti da se neko vrati i da ga onda ostavimo na milost i nemilost. Mi želimo da svaki povratak bude i ekonomski održiv. To podrazumeva rešenje infrastrukture u mestu gde se ta osoba vraća, kao i integraciju u sredinu gde se vraća.
Na povratak se žale i Hrvati iz Janjeva u opštini Lipljan. Kažu da je tamo i dalje u toku odlazak, a ne povratak?
– Ja znam da je u Janjevu situacija dosta teška, nezaposlenost je velika, pa je i povratak vezan za integraciju u društvo. Ako nema posla, to dodatno otežava povratak. Mi smo spremni da u skladu sa budžetom pomognemo veći povratak i razvoj ovog dela Kosova i da omogućimo svim ljudima koji žive u ovoj opštini da se integrišu u novo kosovsko društvo.
Šta je Ministarstvo za povratak uradilo za povratak Roma, Aškalija i Egipćana i njihovu integraciju u novo kosovsko društvo?
– U toku 2006. godine za Rome, Aškalije i Egipćane odvojili smo skoro million i po evra za organizovani i individualni povratak. U toku ove godine izdvojili smo petsto hiljada evra za izgradnju i dobili smo skoro dvesta hiljada evra za individualni povratak. U skladu sa budžetom, smatram da je ova suma prilično velika.
Kakav je plan povratka za 2007. godinu?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari