Zašto Orhan Pamuk nije počasni građanin Sarajeva 1

Šta stoji iza odluke gradske vlasti Sarajeva da se nobelovcu Orhanu Pamuku najpre dodeli, pa potom oduzme titula počasnog građanina Sarajeva.

Sagovornici su književnici Damir Uzunović, direktor sarajevske izdavačke kuće Buybook, koja je predložila da se Pamuk proglasi za počasnog građanina, i Nedžad Ibrahimović, profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Damir Uzunović: To je zaista skandal koji je odjeknuo širom svijeta, čak su i turski mediji pisali o tome. Ta komisija je najprije izglasala sa 7:0 da Orhan Pamuk dobije titulu počasnog građanina Sarajeva, a zatim su po direktivi – jer ne može biti drugačije – četiri člana te komisije, dva nezavisna i dva iz vladajuće partije, odlučili da mu se ta titula ne dodijeli, jer navodno Orhan Pamuk nije ništa uradio za Sarajevo. Jasno je da su ta četiri člana komisije donijela takvu odluku misleći da će tako udovoljiti aktuelnom turskom režimu. Ja, međutim, stalno govorim da turska vlada nema ništa protiv Orhana Pamuka na svjetskom planu. Kod kuće ga i ne moraju voljeti, ali on je jedan od najuticajnijih svjetskih pisaca i u isto vrijeme jedan od najčitanijih turskih pisaca čije knjige u svijetu izlaze u milionskim tiražima. Turska vlada je toga svjesna i daje milione da se Pamukova djela prevode na svjetske jezike.

Nedžad Ibrahimović: Mi živimo u društvu koje je doista podaničko, a podanik je uvijek spreman da svome vladaru ponudi više nego što ovaj od njega traži – kako bi legitimirao svoju podaničku poziciju. Ovde se ne radi o tome kakav je odnos turskih vlasti prema Orhanu Pamuku, već o jednom signalu koji se iz Sarajevu upućuje – ne vlastima u Turskoj – nego ljudima u Bosni i Hercegovini. NJima se poručuje – pazite šta radite, ako vam možemo zabraniti da nagradite Orhana Pamuka, onda možemo da vam zabranimo i da mislite svojom glavom. To nije direktiva iz Turske, već direktiva naših vlasti. Bosansko društvo je postalo podaničko društvo, naše politike su podaničke politike, mi ovdje nemamo nikakav sistem vrijednosti. Mi smo već toliko duboko potonuli – da je pitanje može li se još dublje pasti.

Damir Uzunović: Morali su dati neko obrazloženje, pa su izabrali jedno od glupljih. Pitaju se da li je Orhan Pamuk nešto uradio za Sarajevo, kao da je ovaj grad samo njihovo vlasništvo. Orhanu Pamuku je poslana poruka da nije dobrodošao u Sarajevo. Buybook je njegov ekskluzivni izdavač i mi ga već dugo vremena zovemo da ponovo dođe u Bosnu i Hercegovinu.

Nedžad Ibrahimović: Ja to pokušavam smjestiti u širi kontekst. Nije to samo jedan eksces u kulturi, nama se pokušava nametnuti društvo koje treba da liči na tursko. Znamo na koji je način i kome predsjednik Alija Izetbegović ostavio u amanet Bosnu i Hercegovinu. To je pokušaj uspostavljanja kulturnog i političkog islama i nastojanje da se ućutka onaj mali broj ljudi u Bosni i Hercegovini koji još uvijek misle svojom glavom i ne boje se reći ono što misle. Turska je moćna država, ali se treba prisjetiti šta se danas dešava u toj zemlji i na koji način naši poltroni i podanici pokušavaju to prenijeti u Bosnu i Hercegovinu.

Damir Uzunović: Kad je riječ o promoviranju Turske sve aktivnosti idu preko Ministarstva kulture, koje ima jako velika sredstva da promiče tursku kulturu svuda u svijetu, pa naravno i u Bosni i Hercegovini. Ne vidim da se turska kultura drugačije promovira u Bosni i Hercegovini nego u Finskoj, Norveškoj ili Albaniji.

Nedžad Ibrahimović: Direktni uticaj Turske na kulturna zbivanja u Bosni i Hercegovini je skoro nikakav, ali je evidentan na politička zbivanja. To je sasvim jasno. Član Predsjedništva BiH je vrlo rado viđen u Turskoj, pogotovo u vladajućim krugovima. Kolega Uzunović kaže da tursko Ministarstvo kulture pomaže prevođenje pisaca na strane jezike koji su protivnici režima. Oni možda žele da se u inostratsvu stekne utisak da oni nemaju ništa protiv Asli Erdogan ili Elif Šafak, ali šta je sa ljudskim pravima u Turskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari