Period posle izbora u BiH isti kao prethodnih godina uprkos pandemiji 1Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Pandemija korona virusa definitivno je utjecala na nedavno održane izbore, slažu se brojni analitičari. Dok traju pregovori političkih subjekata u vezi s formiranjem koalicija koje će imati većinu u općinskim i gradskim vijećima, čini se da su građani, ali i borba protiv posljedica pandemije stavljeni u drugi plan.

Postizborni period se ne razlikuje znatno od prethodnih, bez obzira na pandemiju. Centralna izborna komisija BiH obavlja poslove za koje je nadležna. Kada je riječ o politici u BiH, ona se nikad se ne vodi u općem interesu. To je normalno za našu zemlju. Ovdje nemate programske, nemate ideološke koalicije, imate interesne koalicije. Ovdje se koalicije prave iz prostog razloga – unaprijed se dogovori raspodjela plijena, odnosno mjesta u javnim preduzećima, upravnim i nadzornim odborima itd. Kod mnogih je jedini motiv materijalni interes, govori za Žurnal Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”.

S njim se slaže i analitičar Darko Kuzmanović.

Akcenat na interese građana se stavlja isključivo u predizbornoj kampanji. Poslije izbora i sve do šest mjeseci pred naredne izbore, građani su zapostavljeni i ne govori se o njihovim realnim problemima. Politika u BiH je postala jedna vrsta biznisa, isključivo je riječ o kalkulacijama, bez neke želje da se uradi nešto dobro za građane. Političari su kreirali paralelnu stvarnost u odnosu na stvarnost u kojoj žive obični ljudi. A pitanje je može li se to uopšte nazvati životom, prije da je riječ o preživljavanju, navodi on.

Građani su već navikli da izbori predstavljaju svojevrsnu vanrednu situaciju. Ovoga puta, riječ je o trostrukoj vanrednoj situaciji. Prvo, izbori su održani u pandemijsko vrijeme, a drugo je to što je postizborno vrijeme istovremeno predstavljalo predizborno vrijeme kada je riječ o izborima u Mostaru. Izbori u ovom gradu održani su 20. decembra.

„Ono što je dobro za Mostar jeste da su se izbori konačno održali. Nažalost, moram istaći da još uvijek nemamo preliminarne rezultate izbora. Vidimo da CIK BiH po službenoj dužnosti izdaje naredbe da se otvaraju i provjeravaju vreće s određenih biračkih mjesta“, navodi Vehid Šehić.

Dodaje kako su rezultati izbora u Mostaru – očekivani:

„Znalo se da dvije političke stranke imaju dominantan utjecaj. Te dvije stranke su se dogovarale da riješe problem održavanja izbora u ovom gradu. Tako da ne iznenađuje pobjeda koalicija na čelu sa SDA i HDZ BiH. BH blok je ostvario dobar rezultat i sigurno su na to utjecaj imala dešavanja na izborima 15. novembra, u prvom redu u Sarajevu.“

Nakon održavanja izbora čule su se brojne primjedbe na samu organizaciju izbora u Mostaru. Tako su, naprimjer, iz GO HDZ BiH Mostar rekli kako su „preko noći ukradene hiljade hrvatskih glasova“. Na sam izborni dan zabilježeno je i nekoliko nepravilnosti, ali čini se kako one nisu ugrozile kredibilitet izbornog procesa.

Kada je riječ o stranačkim predizbornim previranjima i međusobnim optuživanjima, a potom postizbornim zvaničnim i nezvaničnim ponudama za koaliranje, za Vehida Šehića to ne predstavlja iznenađenje:

„Nažalost to je uobičajeno, jer mi nemamo kulturu dijaloga. Ne biraju se riječi, sredstva da se degradiraju politički protivnici. Inače, bit će zanimljivo pratiti kako će se formirati koalicija. Moram napomenuti da je Statut Grada Mostara specifičan, tako da se određene odluke neće moći donositi bez dvotrećinske većine, a to znači da se neće moći donositi bez učešća SDA i HDZ-a BiH, te njihovih koalicionih partnera.“

IZBORE PRATILE AFERE I NEPRAVILNOSTI

U ovako specifičnoj situaciji, bilo je nerealno očekivati da će izborni proces proteći u demokratskom duhu, bez afera i nepravilnosti. Iako su iz Koalicije “Pod lupom” ocijenili da je izborni dan na najvećem broju biračkih mjesta protekao u skladu sa Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima, zabilježene su i određene nepravilnosti koje se već tradicionalno ponavljaju iz izbornog ciklusa u izborni ciklus.

Unošenje unaprijed označenih glasačkih listića na biračko mjesto, sprečavanje stranačkih i nestranačkih posmatrača da uđu na biračko mjesto, trgovina mjestima u biračkim odborima u predizborno vrijeme… samo je dio zabilježenih nepravilnosti zbog kojih je CIK BiH donio odluke o ponovnom brojanju glasova na mnogim biračkim mjestima, a na nekim su izbori i ponovljeni.

Ipak, najviše je odjeknula vijest o izbornim prevarama u Srebrenici. Podsjetimo, SIPA je uhapsila kadrove SDP-a BiH na čelu s Begom Bektićem zbog sumnje da su tokom izbornog procesa ukrali identitete više lica, te ih prijavili u Srbiji kako bi osigurali glasove za Mladena Grujičića, kandidata za načelnika ove općine. Oni su ubrzo pušteni na slobodu. Kako je rečeno iz Tužilaštva BiH, istraga se nastavlja.

Period posle izbora u BiH isti kao prethodnih godina uprkos pandemiji 2
Bego Bektić u društvu s Mladenom Grujičićem Foto: Zurnal.info

“Nažalost, mi nikada nismo imali poštene i slobodne izbore. Ovo što se dešava, ne samo u Srebrenici koja je jako osjetljiva zbog genocida, govori da, kada je u pitanju politika, tu morala nema. I to ne treba nikoga da čudi što se dešava i to, ponavljam, ne samo u Srebrenici, nego i u drugim mjestima u BiH. Ljudi su spremni, da bi došli do određene pozicije, činiti krivična djela kao što je krađa tuđeg identiteta. Pod hitno treba mijenjati određene stvari kada je riječ o Izbornom zakonu”, navodi Vehid Šehić.

Darko Kuzmanović dijeli Šehićevo mišljenje kada je riječ o tome da su Izbornom zakonu BiH potrebne određene korekcije: “Kad je riječ o fer i poštenim izborima, može se reći da smo napravili određeni napredak u odnosu na prethodne izborne cikluse. Međutim, kako bi se napravio dodatni korak naprijed, neophodno je mijenjati zakon, tu mislim na uvođenje videonadzora na biralištima, skeniranje ličnih dokumenata, glasačkih listića, uvođenje dvokružnog izbornog sistema tamo gdje je moguće…”

IZBORI DONIJELI ODREĐENE PROMJENE

Postizborni period obilježio je i svojevrsnu nervozu u dvije vladajuće stranke, u SDA i u SNSD-u, odakle dolaze najave da će doći do određenih rezova.

Stranka demokratske akcije najveći je gubitnik ovih izbora, navode Žurnalovi sagovornici. Posebno se to odnosi na Sarajevo gdje je “Četvorka” ostvarila znatno bolji rezultat, a (grado)načelničko mjesto SDA nije osvojila ni u većini drugih većih bh. općina i gradova.

Što se tiče SNSD-a, ova stranka jeste realno i procentualno rasla, međutim ono što razočaralo Milorada Dodika i njegove stranačke saradnike jeste izgubljeno mjesto gradonačelnika u Banjoj Luci, te poraz Miće Mićića u Bijeljini.

Iako se mnogi slažu da HDZ BiH nije mnogo izgubio, činjenica je da nisu osvojili onoliko glasova koliko su željeli. To se prije svega odnosi na Prozor-Ramu i Tomislavgrad gdje njihovi kandidati nisu uspjeli osvojiti načelnička mjesta.

“Istina je da su SDA, SNSD i HDZ BiH u predstavničkim tijelima na lokalnom nivou dobili najviše glasova. Međutim, sigurno da su se desile određene promjene u razmišljanju ljudi, birača, a to se prevashodno odnosi na Sarajevo, s obzirom na to da su rezultati izbora tu vrlo loši za SDA koja je do sada imala najviše načelničkih mjesta. Izgubili su većinu načelničkih mjesta, ali i skupštinske većine. Meni rezultati izbora u Sarajevu bude nadu kada gledam građanina, pojedinca koji je vratio slobodu, dostojanstvo, pokazao građansku hrabrost. Sada je na “Četvorci” da opravda povjerenje građana”, govori Vehid Šehić.

S druge strane, Darko Kuzmanović ističe da je izbore obilježio i pad SDS-a, nekada najjače stranke u Republici Srpskoj. Kada je riječ o izbornim rezultatima u Sarajevu, Banjoj Luci i Bijeljini, Žurnalov sagovornik govori da to predstavlja signal političarima i društvu u cjelini.

“Građani traže potpuno nova lica, potpuno nove politike i jedan potpuno novi pristup politici. Vidjeli smo da su neke stare političke garniture, stare političke ideje, ali i retorike zasitile građane, te da oni traže alternative. Pitanje je samo ko će tu alternativu prvi ponuditi, odnosno da li mimo Sarajeva postoje ljudi koji će moći to ponuditi. To znači pristup koji bi izuzimao nacionalizam, šovinizam, etnocentrizam i govor mržnje”, ističe Kuzmanović.

Na pitanje da li su ovi izborni rezultati samo incident ili pokazatelj da se određene stvari na političkoj sceni mijenjaju, Vehid Šehić govori da je to jedan “pozitivan plimni val koji polako osvaja BiH”.

Period posle izbora u BiH isti kao prethodnih godina uprkos pandemiji 3
Šehić: Izborni pobjednici trebaju opravdati povjerenje građana Foto: Zurnal.info

“To je val nade da se može nešto mijenjati u ovoj državi. Ovo je velika poruka iz Sarajeva. Pobijeđen je primitivizam, to budi nadu da će se ovo osjetiti, naročito 2022. godine na Općim izborima. Ali, ponavljam, najveća je odgovornost na onima koji su pobijedili da opravdaju očekivanja građana”, kaže on.

PRIORITET SLAGANJE KADROVSKIH KRIŽALJKI

Vakcina protiv korona virusa, koja je u nekim državama već u upotrebi, daje nadu da će svijet ubrzo izaći iz kontrolisanog “lockdowna”. Period koji je ispred nas bit će prilika da novoizabrani načelnici i gradonačelnici pomognu građanima i privrednicima. Kako je ranije za Žurnal govorio ekonomski analitičar Faruk Hadžić, mnogo je stvari koje lokalni dužnosnici mogu uraditi, a kako bi se olakšalo poslovanje kompanija, što bi pomoglo i građanima.

Međutim, čini se da se toj temi, trenutno najbitnijoj u cijelom svijetu, novoizabrani (grado)načelnici i vijećnici ne pridaju mnogo pažnje. Umjesto toga, priča je usmjerena na međustranačka prepucavanja, te na slaganje kadrovskih križaljki. To se najviše primijeti u Sarajevu i Tuzli, gdje se istovremeno sastavljaju i nove kantonalne vlade.

Istina, predstavnici “Četvorke” u izjavama za medije najavljuju određene mjere. Tako je Edin Forto, bivši i budući premijer Kantona Sarajevo, najavio da će prioritet njegove vlade biti saniranje ekonomskih posljedica pandemije. Osim toga, najavio je i smjene u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zbog lošeg upravljanja tokom pandemije.

Iako je nedavno kazao kako ne zna ništa o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi RS kojom bi se oduzele brojne nadležnosti gradonačelnicima, Milorad Dodik je nakon što je bilo jasno da Draško Stanivuković pobjeđuje u Banjoj Luci, najavio da će se upravo to i desiti. Osim toga, najavio je da će uzeti biračke spiskove i vidjeti gdje je Stanivuković dobio podršku kako bi im uskratio pomoć. I tu izjavu je kasnije pokušao opravdati.

Ono što je jasno jeste to da su najvećem broju političara pozicije bitnije od građana. Dok svjedočimo kako mnogi privrednici stavljaju ključ u bravu, Žurnalovi sagovornici ipak ističu da je potrebno novoizabranim vlastima dati određeno vrijeme.

“Treba pustiti nove vlasti na lokalnom nivou, vidjet ćemo šta će oni ponuditi građanima u svojim lokalnim zajednicama kada je riječ o borbi protiv posljedica pandemije”, zaključuje Vehid Šehić.

SRBIJA: Rastuća spremnost na pobunu

Srbija je prošla kroz pandemijski postizborni period tokom leta i to je razdoblje pokazalo da korona donosi paradokse u politici.

Prvi je da je opoziciji teže da u uslovima koji su vanredni zbog zaraze i mera koje vlast sprovodi, dokaže da je bilo mahinacija sa glasovima.

Drugi je, da je istovremeno mnogo lakše da se izvede “obojena revolucija” odnosno da se na politiku utiče demonstracijama na ulici i sukobima sa policijom. Jer, uprkos epidemiji ili baš zbog nje, spremnost ljudi da izađu i protestuju je mnogo veća, naročito mladih.

Pretpostavka je da nije toliko reč o pobuni protiv vlasti i podržavanju opozicije, koliko u pshihološkoj potrebi da se “brani” život odnosno zdravlje.

Kako je izgledala situacija nakon parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji 21. juna?

Važno je napomenuti, da iako su lokalni izbori održani u većini gradova, oni se nisu odigrali u Beogradu, zato što mandat gradske vlasti izbarane 2018. nije istekao.

Takođe, izbori su bili prvobitno zakazani za 26. april pa pomereni za 21. jun zbog uvođenja vanrednog stanja i policijskog časa, koji su ukinuti početkom maja.

Republička izborna komisija prebrojavala je rezultate zbog prigovora i poništavanja glasanja na čak 234 mesta naredne dve nedelje nakon 21. juna. Zvanične rezultate objavila je 5. jula.

Period posle izbora u BiH isti kao prethodnih godina uprkos pandemiji 4
Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Deo opozicije koji je učestvovao na izborima, budući da je jedan deo i bojkotovao, tvrdeći da su uslovi nepošteni, pokušao je da pravno ospori glasanje i da traži poništenje izbora.

Stevan Babić, član RIK-a ispred Narodnog bloka, Nikolina Lipovšek i Srđan Vidović ispred liste Suverenisti, i Vuk Đorđević, ispred liste Pokreta slobodnih građana, izneli su niz pravnih razloga osporavajući rezultate.

Jedan je i što su rezultati proglašeni onlajn, odnosno sednicom na daljinu i putem mejla.

Takođe su osporili i to što je usred postizbornog perioda RIK 29. juna promenila Poslovnik o radu i uvela takozvane „elektronske sednice“, čime je predvidela glasanje putem mejla i bez mogućnosti javne rasprave pre donošenja odluka.

U danima kada je ta odluka doneta pojedini portali spekulisali su da je više članova RIK kovid pozitivno.

Dalje, glasanje putem mejla u RIK-u se odvijalo bez sertifkovanog elektronskog potpisa članova RIK-a, što dovodi u sumnju verodostojnost samog glasanja kojim je prihvaćen izveštaj o konačnim rezultatima, naveli su opozicioni članovi RIK.

Tri liste čiji su predstavnici osporili elektronsko glasanje prilagođeno kovid režimu i pandemijskoj sitaciji nisu prešle cenzus od tri odsto, što je otprilike oko 90.000 glasova.

Neprelazak cenzusa svakako je jedan od razloga i što njihove primedbe nisu imale veću težinu. U “normalnim” okolnostima bez epidemije, nemogućnost da se proveri da li je odluka u RIK-u doneta kako zakon nalaže većinom, imala bi mnogo veći odjek i podsticala bi javnu sumnju.

Izborni sistem u Srbiji je takav da se glasovi ispod cenzusa prelivaju onome ko je osvojio najviše glasova – Srpskoj naprednoj stranci Aleksandra Vučića.

Ovako je prošla gotovo nezapaženo, ali događaji koji su usledili pokazali su da nepoverenje prema odlukama vlasti i te kako postoji, uprkos velikom broju glasova koje je vladajuća Srpska napredna stranka osvojila.

Iako sednica RIK-a 5. jula nije osporena, došlo je do nemira u centru Beograda, koji neposredno nisu imali veze sa izborima, ali su im se prve i treće večeri pridružili predstavnici opozicije.

Ti dani nemira nisu predstavljali otvorenu postizbornu krizu, ali jesu bili njena prikrivena “kovid varijanta”. Nemiri su bili i test da li su policijske snage ostale lojalne i spremne da sprovode odluke predsednika Vučića.

Večernji sukobi demonstranata i policije izbili su 7. jula nakon obraćanja javnosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove najave ponovnog uvođenja policijskog časa, odnosno ograničavanja kretanja, zbog korone.

Te večeri, kao i 8. 10 i 11. jula došlo je do sukoba, bacanja suzavca, batinjanja i hapšenja, na ulicama Beograda, u zoni sukoba kao na policijskog smotri, intervesnisale su sve jedinice – Žandarmerija, oklopne, konjičke, sa psima, protivterorističke…

Demonstracije nisu imale zvaničnog organizatora, nego samo pozive sa društvenih mreža, koji su potekli od dotadašnjeg desničarskog samostalnog poslanika Srđana Noga.

On je tvrdio da izbore ne priznaje i da će demonstranti formirati svoj “slobodni” parlament. U utorak 7. jula uveče demonstranti su nakratko upali u Skupštinu, potom je došlo do sukoba sa policijom. Među onima koji su upali bio je Nogo sa svojom poslaničkom legitimacijom.

Na protestu viđeni su i Vuk Jeremić, lider Narodne stranke i jedan od lidera bojkot opozicije, kao i Radomir Lazović iz levičarskog udruženja Ne davimo Beograd.

Sukobi su nastavljeni i u sredu uveče 8. jula, ne samo u Beogradu nego i u drugim gradovima u Srbiji. Policija je ispalila puno kanistera sa suzavcem.

U četvrtak 9. jula se okupio veliko broj mahom mlađih demonstranata u Beogradu, kao i u Nišu, Kragujevcu, Kruševcu, Novom Sadu… Protestima su se pridružili i drugi lideri opozicije uprkos tome što su neki od njih prethodnih večeri izviždani i izbačeni iz mase uz vređanje što je snašlo bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Vođe opozicije Dragan Đilas, Zoran Lutovac, Vuk Jeremić, Sergej Trifunović, pozivali su na sedenje i miran otpor i u četvrtak uveče masa se posle nekoliko sati mirno razišla. Naredne dve večeri sporadični sukobi demonstranata i policije nastavljeni su u širem centru Beograda, da bi se na kraju sve završilo tako što je vlast odustala od uvođenja policijskog časa.

Nakon tih dana nemira, pravna i politička osporavanja izbora i izbornih rezultata su zamrla, osim u Šapcu. U ovom gradu je lokalni rezultat nastavljao da osporava dotadašnji gradonačelnik Nebojša Zelenović, koji je podneo niz tužbi Upravnom sudu, da bi početkom oktobra i posle trećeg kruga delimično ponavljanog glasanja i on bio poražen od SNS-a.

Legitimitet pobede SNS-a na međunarodnom planu nije doveden u pitanje. U avgustu je konstituisan parlament, u kome zbog bojkota jednog dela opozicije, i izbornog neuspeha da preskoči cenzus drugog dela, vladajuća većina ima 243 poslanika. Srpski parlament broji 250 i sedmoro preostalih su poslanici albanske i bošnjačke manjine iz kluba Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka.

Smatra se međutim, da je korona kriza i bojkot dela opozicije iznutra urušio Skupštinu, te da će ovaj saziv sastaviti tek godinu dana, odnosno da Srbiju krajem 2021. ili početkom 2022. očekuju vanredni parlamentarni izbori spojeni sa redovnim predsedničkim.

Tekst nastao kao zajednička saradnja sarajevskog Žurnala i Danasa

close
Period posle izbora u BiH isti kao prethodnih godina uprkos pandemiji 5

Prijavite se za
NJUZLETER

Svake subote u formi mejla biće Vam dostupan pregled nedelje koji za Vas biraju i komentarišu kolumnisti Danasa.

Vaša email adresa biće korišćena isključivo za potrebe slanja njuzletera u skladu sa Politikom privatnosti.

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.