Podrška Turskoj, ne Erdoganu 1Foto: Fonet/TV Fonet

Istovremeno kad i u Istanbulu, u Novom Pazaru je, pod sloganom „Podržimo Tursku i volju njenog naroda“, u nedelju održan miting protiv vojnog puča.

Kuriozitet je da su miting, uz brojna udruženja građana, podržale tri vodeće bošnjačke partije – Stranka demokratske akcije Sandžaka, čiji je predsednik Sulejman Ugljanin, Sandžačka demokratska partija, koju je osnovao Rasim Ljajić i Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka, bliska Muameru Zukorliću. Predsedniku Turske Redžepu Taipu Erdoganu, pošlo je tako za rukom nemoguće – pomirio je, bar na ovom skupu, bošnjačke lidere i partije poznate po ličnim animozitetima i hroničnom sukobu.

Na pitanje zašto su Bošnjaci toliko vezani za Tursku i Erdogana akademski slikar i univerzitetski profesor iz Novog Pazara Mehmed Slezović odgovara podsećajući na istorijske, verske i porodične veze. „Do nas je stigao islam kojem su Turci dali obeležje. Sa druge strane, pitanje je ima li sandžačke porodice čiji jedan deo, možda i veći nije nastanjen u Turskoj. Veze sa Turskom su i poslovne, trgovinske pre svega. Teško bi bilo zamisliti lokalno zanatstvo ili trgovinu bez roba koje dolaze iz Turske“, izjavio je Slezović za Danas.

Mada je Redžep Taip Erdogan među sandžačkim Bošnjacima izuzetno popularan („Svi smo mi za Erdogana. Kako uopšte možeš da postaviš takvo pitanje?“, glasio je jedan od odgovora Novopazarca u TV anketi), a njegova popularnost se može porediti samo sa popularnosti Putina među Srbima, Slezović ističe da turski građani bošnjačkog porekla i nisu toliko unisoni. Zvanični podaci o tome koliko građana Turske ima bošnjačko poreklo nema, ali nezvanično se barata cifrom od bar dva miliona. Za zemlju od 79 miliona koliko ima Turska, dva miliona i nisu toliko velika, ali za relativno mali narod kao što su Bošnjaci dijaspora u Turskoj je više nego važna. Slezović smatra da postoji razlika u odnosu prema Erdoganu između Bošnjaka koji žive u Turskoj i u Sandžaku. „Bošnjaci koji žive u Turskoj su uglavnom kemalistički orijentisani. Pozicija sandžačkih Bošnjaka je uglavnom drugačija. Iako postoji ogromno poštovanje prema Kemal paši Ataturku, njegov antiislamizam nikad ovde nije u potpunosti prihvaćen. Sandžački Bošnjaci u Erdoganovoj Turskoj, u kojoj islam dobija na važnosti, vide garanta svog opstanka na balkanskim prostorima i zemlju zaštitnicu njihovih legitimnih prava“, navodi Slezović i dodaje da „opšte antimuslimansko raspoloženje u svetu ide na ruku Erdoganu da ga mnogi muslimani koji su bili vezani za Osmansku imperiju doživljavaju kao državnika koji će im pružiti očekivanu potporu“.

– Naravno treba imati u vidu i poštovanje pravila igre tako da demokratija mora važiti za sve. Erdogan, koji ima autoritarnih sklonosti – jak lider po shvatanju balkanskog mentaliteta, ipak pliva na talasu ogromne podrške sopstvenog biračkog tela, sviđalo se to nekom ili ne, zaključuje naš sagovornik.

Nazim Ličina, član Organizacionog odbora zadovoljan je kako je događaj protekao, kao i odzivom građana. Ističući da skup nije imao stranački karakter, da su se strogo pridržavali dogovora da ne bude stranačkih, već samo državnih obeležja Turske, Srbije, kao i nacionalne zastave sandžačkih Bošnjaka, Ličina kaže da su sandžački Bošnjaci „osetili moralnu obavezu da pokažu turskom narodu da su uz njih i kada im je teško“.

– Nije ovo bio ni stranački ni politikantski skup. Nije bio bitan ni Erdogan kao ličnost ni AKP, već turski narod i demokratski princip. Podržali smo Tursku, turski narod i njihovo pravo da sami biraju svoju vlast. Ne mogu tenkovi da gaze izbornu volju građana i legitimnu vlast jedne zemlje. To je stvar principa. Kada bi sutra nemačka vojska pokušala da sruši legitimnu vlast Angele Merkel, na primer i nju bismo podržali, izjavio je Ličina za Danas.

Upitan da li ovaj skup neki mogu da iskoriste i postave pitanje lojalnosti Srbiji, Ličina odrečno odgovara. „U svim govorima smo naglašavali da je Sandžak most saradnje Srbije i Turske, koje imaju nikada bolje odnose. Mi smo građani Srbije, poštujemo državu čiji smo državljani i to niko ne dovodi u pitanje“, kaže Ličina, demantujući tvrdnje pojedinih medija da se čulo skandiranje „Ovo je Turska“. „To se nije čulo. Mi znamo da smo u Srbiji“, dodaje. Na pitanje da li je Erdogan čuo za skup u Novom Pazaru, odgovara da sigurno jeste. „Turski mediji su opširno izvestili o našem mitingu podrške. Dobili smo i zvaničnu zahvalnost Turske ambasade u Beogradu.“

Senka na skup

Mada je skup u Novom Pazaru ujedinio tri bošnjačke stranke, BDZS se brzo oglasila saopštenjem kojim su SDA optužili za „provokaciju“. Njima smeta to što je dovu (molitvu) za žrtve vojnog puča u Turskoj izučio Muhamed Demirović, kog smatraju za „učesnika puča u Islamskoj zajednici 2007. godine i do skoro vrlo bliskoga prijatelja i saradnika pojedinih propagatora ideologije Fethula Gulena u Sandžaku“. U Organizacionom odboru kažu da im je žao što je bačena senka na ovaj skup, tvrde da Demirović nema veze sa Gulenom i da je izabran baš zato što nije ni u jednoj od dve zavađene Islamske zajednice.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari