Šta nas čeka posle usvajanja izmena Zakona o referendumu? 1Foto: Miroslav Dragojević

Posle izmena i dopuna Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi kojima se građanima donekle olakšava korišćenje ovih mehanizama u odlučivanju Srbija ipak neće postati nova Švajcarska u kojoj građani referendumom i inicijativom utiču na promene zakona i donošenje odluka na svim novima vlasti.

Deo javnosti smatra da je ukidanje praga izlaznosti od 50 odsto plus jedan za donošenje odluke na referendumu ustvari otvaranje puta za lakše donošenje političkih odluka, najpre oko priznanja Kosova, dok predlagač izmena, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, navodi da se to radi kako bi zakon bio usklađen sa članom 203 Ustava.

Docent Fakultetu političkih nauka Dušan Vučićević za Danas kaže da uprkos pozitivnim pomacima, u okolnostima koje vladaju u Srbiji, referendumsko odlučivanje može da se pretoči u nešto sasvim drugo.

On u izmenama i dopunama zakona ne vidi nikakve zamke koje se kriju u nekim članovima.

– To što je isticano u delu javnosti jeste samo usklađivanje sa članom 203 Ustava, odnosno da se i po zakonu za odluku traži većina izašlih birača. Pozitivni pomak je povećanje roka za prikupljanje potpisa za narodnu inicijativu bez ikakvih dodatnih uslova na 90 dana. I pozitivno bi moglo da bude i prikupljanje elektronskih potpisa za narodnu inicijativu. Ali treba videti kako to funkcioniše u praksi s obzirom na to da u zakonu stoji da će to biti regulisano uredbom o elektronskoj narodnoj inicijativi. Pretpostavljam da će onaj ko ima elektronski potpis moći da podrži bilo koju inicijativu – navodi on.

Na pitanje koliko izmene zakona približava direktnu demokratiju građanima on kaže da bi zakon mogao da olakša upotrebu mehanizama direktne demokratije.

– Ali uzevši u obzir kontekst u Srbiji, koji nam pokazuje da smo daleko od bilo koje vrste demokratije i od uključivanja građana, što se vidi u izbornom sistemu u kojem građeni nemaju pravo da biraju, sumnjam da će to biti ishod primene zakona. To može da se pretoči u nešto drugo što mi u teoriji nazivamo plebiscitarni cezarizam gde se autoritarni vladar za donošenje odluka do kojih mu je stalo krije iza odluke građane koju oni donose na referendumu a koji se ne održava u demokratskim uslovima. To je radio još Napoleon 1802. a bilo je karakteristično i za period De Gola u Francuskoj i nedemokratske režime u kojima se često koristi referendum ali ne sa iskrenim demokratskim namerama. Zato jedan broj teoretičara zazire od prevelike upotrebe referenduma i često ga vidi kao mehanizam koji ne doprinosi razvoju demokratije u jednom društvu – objašnjava Vučićević.

Resorni ministar Branko Ružić je predstavljajući izmene zakona rekao do je sada zabeležena samo jedna narodna inicijativa za koju bi moglo da se kaže da je ostvarena po važećem zakonu, a to je inicijativa Fondacije „Tijana Jurić“ za promenu Krivičnog zakonika. „Promenom zakona koji uređuje rad lokalnih samouprava smo već fiksirali potreban broj birača za pokretanje narodne inicijativa na broj od pet odsto birača u jedinici lokalne samouprave“, naveo je Ružić. Kako je ukazao, tom izmenom ukida se mogućnost da jedinice lokalne samouprave statutima samostalno utvrđuju ovaj procenat, što je ranije za posledicu imalo da su pojedine lokalne samouprave predviđale neprimereno visoke procente koji su se kretali i do 25 odsto. „Predložićemo i znatno produžavanje roka za prikupljanje potpisa, sa dosadašnjih i neprimerenih sedam na čak 90 dana“, naveo je on.

Jedna od novina je i da to što se predloženim zakonom uređuju obavezni i fakultativni (savetodavni) referendum, kao i prethodni i naknadni referendum na zahtev birača ili poslanika/odbornika na celoj ili na delu teritoriji. A predviđa se i proširenje kruga birača sa pravom učešća na referendumu na interno raseljena lica, dok se potpisi za narodnu inicijativu mogu prikupljati elektronskim putem. Prema predloženom zakonu, referendumsku kampanju može da vodi svako pravno lice ili grupa građana, a kontrolu finansiranja sprovodi Agencija za borbu protiv korupcije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari