Stručnjaci za spoljnu politiku o izjavama srpskih zvaničnika: Ton veoma oštar 1Foto: Beta/AP/Francisco Seco

Nisu tačne ni primerene reakcije srpskih zvaničnika na Izveštaj Evropske komisije o napretku naše države ka članstvu EU, ocenjuju za Danas stručnjaci za spoljnu politiku.

Kako ističu naši sagovornici, predstavnici vlasti izrekli su kritike na račun zvaničnog Brisela zbog pojedinih ocena izrečenih u tom dokumentu, ali njihove kritike nisu utemeljene.

Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za evropske poslove, konstatuje da je Izveštaj „diplomatski, balansiran, politički korektan i delimično objektivan dokument“ i da bi „trebalo da otrezni ne samo vladu i parlament već i udruženja građana, privrednike i građane, jer je očigledno da nema značajnih reformi koje su preduslov boljeg života“.

On ističe da su premijerka Ana Brnabić i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović u odvojenim izjavama kritikovale Izveštaj da „nije objektivan i da se zasniva na impresijama umesto na činjenicama“, te da je Joksimović navela da je Srbija pohvaljena za reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, za ekonomiju i regionalnu saradnju, nacionalne manjine.

– U Izveštaju se jasno naglašava da je napredak nedovoljan u delu koji se odnosi na reformu pravosuđa i ističe da je politički pritisak na sudstvo veliki, da reforma Ustava još uvek nije sprovedena… U delu o korupciji, napominje se da nema kredibilnog napretka u procesuiranju visoke korupcije, a da je korupcija sveprisutna i da predstavlja ozbiljnu zabrinutost… Ministarka Joksimović je navela i da je medijska strategija završena i slučaj ubistva novinara Slavka Ćuruvije rešen i čudi se kako je Komisija rekla da nema napretka u slobodi medija. Podsećam vas da medijska strategija još uvek nije usvojena, a ubica Ćuruvije je i dalje na slobodi dok nalogodavci i politička pozadina ostaju nerasvetljeni i posle 20 godina. EU to vidi, ističe on.

Beširi konstatuje i da je premijerka Brnabić „neozbiljno“ reagovala na ozbiljne ocene Komisije.

– Premijerka Brnabić je rekla da se seća ko je pokrenuo bojkot parlamenta i da je opozicija opstruisala rad parlamenta „konstantnim dopunama dnevnog reda“ i „besmislenim amandmanima“. Podsećam vas da je u martu 2018. vladajuća većina podnela više od 340 amandmana na prvih deset članova Predloga zakona o strancima, praksu koju je više puta upotrebljavala kako bi obesmislila kulturu dijaloga i onemogućila poziciju i opoziciju da razmenom ideja dođu do boljih zakonskih rešenja. Ova ozbiljna ocena parlamentarne demokratije, premijerku je „zabavila“, i ona je optužila Komisiju da je izveštaj plod „političke ocene“. Jasno je da je ovakva ocena neozbiljna i nedostojna funkcije koju Brnabić obavlja, ukazuje sagovornik Danasa.

Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda, smatra da „u principu, i kod izjava srpskih zvaničnika o Izveštaju nema ništa novo, kao što tvrde da ni Izveštaj nije ništa novo“.

– Činjenica jeste da je ton veoma pooštren u Izveštaju, i da je kritika usmerena upravo na one oblasti koje EU smatra suštinskim. Takođe, kako je fokus Vlade Srbije već više od godinu i po dana na pitanju Kosova, priča o reformama se prenebregava i forsira se da je suštinsko pitanje Kosova. Međutim, upravo izdvajanjem pitanja Kosova u Poglavlje 35, umesto da se pojavljuje u maltene svakom drugom poglavlju, omogućeno je da se pregovori o članstvu vode i reforme sprovode „teorijski“ nesmetano u odnosu na dinamiku u Poglavlju 35. Imajući u vidu da je većina reformi upravo u interesu građana Srbije, mislim da nema razloga da se bar neke ne sprovode brže, bez obzira na dinamiku u vezi sa Kosovom. Smatram da, iako je činjenica da neka poglavlja nisu otvorena, reforme mogu da se sprovode i bez toga – manje će posla biti kada budu otvorena, ističe Novaković.

„Politička nezrelost“

Sena Marić, programska menadžerka Centra za evropske politike, kaže za Danas da reakcije naših zvaničnika pokazuju koliko je aktuelna vlast „nespremna da čuje konstruktivnu kritiku – to se već neko vreme primećuje u odnosu administracije i političara prema civilnom društvu, a sad je isti obrazac primenjen i kada kritike dolaze od EU“. „To ukazuje na političku nezrelost vlasti, koje ne žele da kritiku shvate dobronamerno, već je koriste da dodatno antagonizuju društvo i uključene aktere. Aktuelna vlast bi, stoga, trebalo da promeni stav prema kritikama koje dolaze kako od civilnog sektora, tako i od EU, ako joj je iole stalo do demokratskih principa i vrednosti“, smatra naša sagovornica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari