Veće je prvobitno odbilo da Ulemeku dozvoli da napusti suđenje jer je u toku dokaznog postupka prisustvo optuženog obavezno, osim tokom izricanja presude. Ulemek je tražio da ne prisustvuje ni završnim rečima, niti izricanju presude.
– Pre tri godine sam se dobrovoljno predao.

Veće je prvobitno odbilo da Ulemeku dozvoli da napusti suđenje jer je u toku dokaznog postupka prisustvo optuženog obavezno, osim tokom izricanja presude. Ulemek je tražio da ne prisustvuje ni završnim rečima, niti izricanju presude.
– Pre tri godine sam se dobrovoljno predao. Pošto ste doneli ovakve odluke smatram da je moje prisustvo u ovom procesu suvišno. Reč je o galopirajućoj žurbi da se ovaj proces dovede do kraja – rekao je Ulemek.
Sudsko veće juče je odbilo više od 30 predloga odbrane i oštećenih za izvođenje dodatnih dokaza. Odbijen je predlog Srđe Popovića, punomoćnika porodice Đinđić, da se kao svedoci saslušaju premijer Vojislav Koštunica, šef BIA Rade Bulatović, ministar policije Dragan Jočić, general policije Miroslav Milošević, Borislav Mikelić, Vladimir Božović, u vezi s pobunom JSO, budući da se pobuna JSO ne spominje u optužnici, kao i u vezi s političkom pozadinom atentata na premijera Đinđića.
– Od početka suđenja sudsko veće se trudilo da otkrije političku pozadinu atentata i izvedeni su mnogi dokazi u vezi s tim. Sudsko veće vezano je za optužnicu, a politički ciljevi Ulemeka i Zvezdana Jovanovića bili su predmet utvrđivanja na suđenju – rekla je sudija Mesarević.
Sudsko veće odbilo je juče da se na suđenju pročitaju transkripti prisluškivanih razgovora svedoka saradnika Dejana Milenkovića Bagzija i njegovog tadašnjeg advokata Biljane Kajganić. Kako je objasnila sudija Mesarević, transkript prisluškivanog razgovora neće biti pročitan zbog toga što naredba o prisluškivanju Milenkovića iz jula 2004. ima formalne nedostatke. U njoj nije određen datum kada počinje prisluškivanje, pa to ne može da se izvede kao dokaz na glavnom pretresu.
U nastavku suđenja juče je o svojim susretima s optuženim Ulemekom i vođom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem svedočio bivši šef Uprave vojne bezbednosti general Aco Tomić. On je rekao da je Ulemeka upoznao avgusta ili septembra 2002, kada ga je u njegovu kancelariju u Generalštabu doveo nekadašnji premijer Republike Srpska Krajina Borislav Mikelić. Kako je rekao Tomić, Ulemek se interesovao za obuku podmorskih diverzanata JSO, mada tada nije više bio komandant te jedinice, pa mu je rekao da napiše zahtev Generalštabu Vojske Jugoslavije. Tom sastanku prisustvovali su i Mikelić, ali i Rade Bulatović, tadašnji savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice.
Tomić je odbacio bilo kakvu mogućnost da se s Ulemekom sastajao novembra 2001. tokom protesta JSO, zbog toga što je tada bio u Moskvi s načelnikom GŠ Nebojšom Pavkovićem. O tom sastanku je u službenoj belešci pisao nekadašnji načelnik Vojne bezbednosti general Momir Stojanović, ali je Tomić to demantovao. On je negirao i da je vojna Uprava bezbednosti imala bilo kakve podatke o pripremama atentata na Đinđića, kao i podatke da se sprema protest JSO. O sastanku s vođom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem Tomić je rekao da je on kod njega došao kao Ulemekov prijatelj, jer je želeo da upozna generala koji je uhapsio američkog špijuna.
U akciji vojne bezbednosti marta 2002. uhapšeni su tadašnji potpredsednik Vlade Srbije Momčilo Perišić i službenik američke ambasade Džon Dejvid Nejbor. Tomić je ponovio da je od Spasojevića, za koga je znao da se bavio kriminalnim radnjama i dilovanjem droge, na poklon dobio novi mobilni telefon marke Nokia s kamerom, koji je odmah dao antidiverzionoj službi na proveru, ali se ispostavilo da je telefon potpuno nov.
– Spasojević mi je rekao da mi poklanja telefon da lakše hvatam špijune – rekao je Tomić.
On je dodao da se ne seća da li je prilikom susreta s Ulemekom bilo reči o spiskovima oficira i vojnika za Hag, ali da nije bilo zvaničnih informacija da Haški tribunal traži neke ljude. Tomić je negirao da je spisak od 360 navodnih haških optuženika listu Reporter dostavljen iz Vojne službe bezbednosti, tvrdeći da Spasojević nikada nije bio saradnik te službe.
Na pitanje advokata Popovića da li mu je poznata službena beleška službe bezbednosti Beogradskog korpusa iz februara 2003, u kojoj se govori o nedostacima u sistemu obezbeđenja Đinđića, Tomić je odgovorio da mu je ta beleška poznata i da su je sačinili „njegovi operativci“.
– Ne sećam se sadržaja te beleške, ali da je bilo nešto značajno za bezbednost premijera, taj dokument bi sigurno bio dostavljen policiji ili Državnoj bezbednosti koji su zaduženi za te stvari – istakao je Tomić.
Popoviću je sudija Mesarević zabranila da pita Tomića da li se ikada sastajao sa odbeglim članom zemunskog klana Milošem Simovićem, mada je Tomić rekao da ne zna ko je to. Po izlasku iz suda Tomić nije hteo da daje izjave, a suđenje je ocenio kao smejuriju.
Suđenje se nastavlja danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari