Na kraju godine je i dobro, ali i obaveza, napraviti analizu svega onoga što je urađeno, videti šta je dobro a šta treba poboljšati. Posebno ta obaveza stoji kada je reč o prvoj godini pregovaračkog procesa za članstvo Srbije u EU.

Posle zvaničnog otvaranja pregovora 21. januara, prva faza u pregovorima je veliki posao upoznavanja sa stepenom naše usklađenosti sa standardima EU u svim njenim politikama, planovima za dalje usklađivanje i posebno sprovođenje svih tih novih zakona, mera i instrumenata. To je proces skrininga, analitičkog pregleda, koji smo u potpunosti završili za 26 od 35 pregovaračkih poglavlja.

Jako puno toga sada već znamo. Potpuno nam je jasno da ima poglavlja koja možemo relativno lako ispregovarati, jer nema previše evropskih standarda a već smo započeli da unosimo dobre prakse u naše zakonodavstvo. Takva su poglavlja posvećena industrijskoj politici, gde se akcenat stavlja na podršku razvoju preduzetništva i korišćenju evropskih programa u ovoj oblasti, ali i oblasti obrazovanja i kulture kao i istraživanja i razvoja.

Ima i onih poglavlja gde ne treba preterano žuriti, jer bi brzina nanela štete i privredi, i potrošačima. Tako je u slučaju slobodnog kretanja roba, jer ono podrazumeva uvođenje standarda za svaki proizvod, što zahteva ne samo da ti standardi budu uneti zakonima već i ojačavanje inspekcijskih službi, akreditacionih tela za izdavanje sertifikata, i naravno, učenje proizvođača o vrstama tih standarda. Kada kažemo ne treba žuriti, ne znači ne treba raditi – naprotiv, rad je započeo odmah kroz pravljenje popisa tih standarda i dosadašnjeg nivoa usklađenosti, kao i planova i procena potrebnih finansijskih sredstava.

Posebnu pažnju smo stavili na analizu onih poglavlja koja smo i u našem Okviru za pregovore definisali kao ključna za pregovore: takva je oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja, zato što to jeste važan strateški interes za Srbiju. Posle usvajanja Strategije razvoja poljoprivrede, u pripremi je Akcioni plan za njeno sprovođenje, gde ćemo, pre nego što to EU od nas zatraži, pokazati koje to mere imamo na umu za razvoj sela i poljoprivrede. Takođe, konačno smo i potpuno spremni da Uprava za agrarna plaćanja, kojom će sredstva EU za pomoć poljoprivrednoj proizvodnji biti dostupna svim poljoprivrednicima u Srbiji, bude i potpuno operativna. Time ćemo kombinovati potrebna sredstva dostupna preko EU sa sredstvima iz srpskog budžeta, što će naravno, dati više mogućnosti kao pomoć za razvoj. Novi Zakon o energetici je korak ka definisanju osnovnih elemenata daljeg razvoja u ovoj oblasti, kojim se dodatno usklađujemo sa obavezama iz Energetske zajednice, ali i pripremamo na razgovore o energetskoj politici EU. Takođe, kao obavezu smo veoma dobro razumeli i počeli da pripremamo plan za skladištenje obaveznih rezervi nafte. Tu se jako dobro pokazuje razlika između nas i država koje su ovo pitanje pregovarale pre nas – njihova iskustva govore da je za takvo skladište potrebno bezmalo 700 miliona evra, ali mi dobar deo ovog posla već imamo završen postojećim skladištima.

Najizazovnija, najobimnija i najskuplja politika je zaštita životne sredine i klimatske promene, i prema prvim procenama celokupno usklađivanje u ovoj oblasti zahteva više od 10 milijardi evra. Svakako, za to je potrebno i vreme i snalaženje da potrebna sredstva nisu samo iz budžeta, i da se mogu posmatrati kao prostor za investicije. Reciklaža otpada, upravljanje otpadnim vodama su u mnogim državama prostor za razgovore sa svima koji su zainteresovani da ulože svoja sredstva, jer spadaju u pitanja koja mogu doneti i značajnu dobit. Tako planiramo da potrebna sredstva delimično budu obezbeđena domaćim budžetom, delom iz programa EU, bilateralnih programa pomoći, ali najviše iz investicija, za koje već sada ima zainteresovanih. Međutim, sami moramo izuzetno pametno razmišljati o pitanju zaštite prirode, kao nacionalnog dobra, a klimatske promene nisu samo pitanje za Srbiju, već za uključivanje u širi, svetski koncept borbe protiv njihovih negativnih efekata.

Veoma smo svesni da je vladavina prava mera uspeha u pregovaračkom procesu, ali nam je mnogo važnije da je postavimo na taj način da bude dobra osnova stabilne Srbije. Zato smo jako ozbiljno pročitali sve preporuke iz Izveštaja sa skrininga u Poglavljima 23 i 24, a timovi koji su za njih zaduženi ozbiljno rade na Akcionim planovima za ostvarivanje ovih preporuka. Svaka od preporuka mora imati i razvijeni sistem mera kojim će preporuke biti sprovedene, sa jasnim indikatorima uspeha, sa odgovornim osobama za njihovo sprovođenje i sa jasnom finansijskom procenom potrebnih sredstava. Kako ovi planovi još nisu u potpunosti usklađeni sa Evropskom komisijom, pozivam sve da na sajtovima Ministarstva pravde i MUP pogledaju predložene mere i pogledaju koliko je to ozbiljan posao pred nama.

I konačno, prvi put smo prošli i pisanje i usvajanje jedne pregovaračke pozicije, za Poglavlje 32, Finansijski nadzor. Neuobičajeno za pregovarački proces, nismo odabrali da to bude neko od „lakših“ poglavlja, već ono za koje smatramo da je dosta urađeno ali da nam treba dalja pomoć za uspostavljanje sistema transparentne finansijske kontrole trošenja budžetskih sredstava. Nacrt ove pozicije smo raspravljali sa Odborom za evropske integracije Skupštine Srbije, kao i sa radnom grupom Nacionalnog konventa, a onda je usvojila i Vlada Srbije i poslala EU. Tako smo videli koliko nam vremena treba i na koji način možemo da je najbolje komuniciramo sa svima, kako bi proces bio inkluzivan. Zato stalno naglašavamo da smo spremni da otvorimo ovo Poglavlje za pregovore, ali je ipak odluka u rukama država članica EU. Nadamo se da će nam u prvim mesecima naredne godine i ovo postati stvarnost, kako bismo dalje mogli da nastavimo brže.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari