VLADIKA ARTEMIJE: Gračanica, Čaglavica, Beograd – Parastosima u svim hramovima Eparhije raško-prizrenske i skupom u porti manastira Gračanica danas će na Kosovu i Metohiji (KIM) biti obeležena četvrta godina od martovskog pogroma nad kosovskim Srbima 17. i 18. marta 2004. U Sabornoj crkvi u Beogradu parastos postadalima služiće mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović) sa episkopom hvostanskim Atanasijem (Rakitom), vikarem patrijarha Pavla.

VLADIKA ARTEMIJE: Gračanica, Čaglavica, Beograd – Parastosima u svim hramovima Eparhije raško-prizrenske i skupom u porti manastira Gračanica danas će na Kosovu i Metohiji (KIM) biti obeležena četvrta godina od martovskog pogroma nad kosovskim Srbima 17. i 18. marta 2004. U Sabornoj crkvi u Beogradu parastos postadalima služiće mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović) sa episkopom hvostanskim Atanasijem (Rakitom), vikarem patrijarha Pavla.
Opšti parastos za sve postradale na KIM u poslednjem ratu, a posebno u martovskom pogromu služiće u Gračanici episkop raško-prizrenski Artemije (Radosavljević) sa sveštenstvom i monaštvom ove eparhije. Kako je ranije najavljeno iz Kriznog štaba Kosovskog okruga, posle parastosa u porti manastira Gračanica održaće se skup na kome bi trebalo da govore vladika Artemije i ministar za KIM u Vladi Srbije Slobodan Samardžić, koji je od juče u dvodnevnoj poseti južnoj srpskoj pokrajini. Samardžić bi, osim Gračanice, danas trebalo da obiđe i Srbe u Lapljem Selu, kao i u severnom srpskom delu Kosovske Mitrovice, gde će razgovarati i s predstavnicima institucija severnog KIM, najavljeno je iz Ministarstva za KIM.

Pokret 1389 danas ispred Skupštine Srbije

– Narodni pokret 1389 najavio je za danas u 12.44 ispred Skupštine Srbije u Beogradu protest povodom „četvorogodišnjice martovskog pogroma nad Srbima na KIM i mesec dana od jednostranog proglašenja nezavisnosti KIM“. Skupštini Srbije će, kako je za Danas izjavio Miša Vacić, portparol Pokreta 1389, biti predat zahtev za vođenje odlučnije politike – približavanje Rusiji, strože mere za države koje su priznale nezavisnost KIM, kao i za medije i NVO, finansirane iz inostranstva koje propagiraju rušenje državnog poretka i nezavisnost Kosova.

Povodom četvorogodišnjice martovskog pogroma iz sedišta Srpske pravoslavne crkve, saopšteno je da je „to bila ’Kristalna noć’ za srpski narod i KIM, jer su za jedan dan uništene freske i crkve koje su odolevale vekovima raznim osvajačima“.

Hronologija nasilja

Sredinom marta, zbog teškog ranjavanja Jovice Ivića (18) iz vozila u pokretu, Srbi iz Čaglavice blokirali su autoput Priština – Skoplje. Dan posle incidenata sa Unmik policijom i KPS zbog blokade puta tokom koje je više albanskih vozila kamenovano, mediji na albanskom i mnoge agencije emitovale su vest o nestanku trojice albanskih dečaka iz sela Čabra kod Zubinog Potoka. Za davljenje dece u reci Ibar okrivljeni su kosovski Srbi, iako istraga Unmika to nije potvrdila. Demonstracije kosovskih Albanaca u južnom delu Kosovske Mitrovice 17. marta pretvorile su se u napad na srpski deo grada i proširile na celo KIM. U znak protesta zbog nasilja nad Srbina na KIM, isto veče u Beogradu i Nišu zapaljene su džamije, dok su u Novom Sadu stradala stakla na sedištu Islamske zajednice.

– Po surovosti i zločinima, 17. mart 2004. bio je najstrašniji momenat u istoriji srpskog naroda. Od tada do danas ništa se nije promenilo. Proterani Srbi nisu se vratili u svoje domove. Zločini se umnožavaju, jer albanski teroristi koriste svaku priliku da nanesu zlo Srbima koji su, uprkos teškom stanju, ostali da žive u enklavama, opkoljeni bodljikavim žicama, bez prava na slobodu kretanja, rad i sva druga prava koja pripadaju svakom čoveku – kaže za Danas vladika Artemije. On smatra da martovski pogrom 2004. „nije opametio međunarodnu zajednicu da uvidi ko su zločinci i teroristi i da im stane na put“. Prema njegovim rečima, „međunarodna zajednica je omanula i posle 17. marta 2004. počela da ohrabruje zločnice i teroriste, nudeći im nagradu u vidu nezavisne države, zbog čega je, mimo Saveta bezbednosti UN i međunarodnog prava, 17. februara 2008, jednostrano proglašena nezavisnost KIM“.
– Iako su SAD i druge države požurile da potvrde to stanje, za nas se 17. februara ništa nije dogodilo. Mi i dalje živimo u državi Srbiji. Mada je ovih mesec dana od jednostrano proglašene nezavisnosti prošlo bez problema, jer je kosovskim Albancima savetovano da ’sede mirno’, u našem narodu su pojačani neizvesnost i strah od onog što bi moglo da usledi kad se kosovske institucije stabilizuju. Uprkos svemu, blokadi lekova, zahtevima da se carini čak i humanitarna pomoć, naš narod je odlučio da ostane na svojim ognjištima, verujući i nadajući se da će nam naša država pomoći da opstanemo na KIM – ističe vladika Artemije, koji je od 16. februara uveo pravilo da se u svim hramovima Eparhije raško-prizrenske svake nedelje služi moleban za spas srpskog naroda na KIM.
Prema oceni Momčila Trajkovića, predsednika Srpskog pokreta otpora, „17. mart 2004. ubrzao je negativne procese u rešavanju budućeg statusa KIM i stavio ad akta stradanje Srba i SPC, koje se dogodilo od dolaska misija UN do tog dana“. On objašnjava za naš list da „17. mart, ipak, nije ključni događaj u procesu rešavanja kosovskog pitanja, nego posledica nedosledne politike međunarodne zajednice, koja je odgovorna za martovski pogrom“.
– Međunarodna zajednica je svojim ponašanjem rehabilitovala albanski separatistički pokret i posle 17. marta 2004. razgranatu političku scenu kosovskih Albanaca svela na dve ekstremističke grupe. S druge strane, 17. mart je pokazao svu nedoslednost strategije Beograda koji nije držao korak s događajima. Umesto da razobliči albanski separatistički pokret, Beograd je upao u zamku etničkog rešavanja kosovskog pitanja – kaže Momčilo Trajković.
Martovski pogrom, koji se smatra „najvećim etnički motivisanim nasiljem na KIM od dolaska misije UN“ odneo je 19 života – osam srpskih i 11 albanskih. Povređeno je 954 ljudi – Srba, Albanca i pripadnika misije UN. Tokom dva dana proterano je 4.012 Srba. Sedam srpskih sela potpuno je uništeno. Zapaljena je 561 srpska kuća, 218 je teško oštećeno, kao i 35 pravoslavnih crkva i manastira, Prizrenska bogoslovija, Episkopsko sedište u Prizrenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari