Zapadni Balkan koji sarađuje – pripreme civilnog društva za samit u Trstu 1Foto: Bojan Cvejić

Dodatno zakomplikovani odnosi između Beograda i Prištine u poslednjih nekoliko nedelja, uz druge bilateralne i unutrašnje političke neusaglašenosti, zveckanje oružjem i priče o granicama, sve to na tihoj vatri kontinuirane ekonomske krize …

 – čine da čitaocu naslovnih strana dnevne štampe u regionu može delovati da se na Zapadnom Balkanu, po ko zna koji put, potpaljuje fitilj poslovičnog „bureta baruta“. 

Ipak, negde na unutrašnjim stranama, tamo gde se diskutuje o dugotrajnim suštinskim temama, oslobođenim bremena dnevne senzacionalnosti, možemo pročitati da se pozitivni procesi u kontekstu evropskih integracija koji su svojevremeno pokrenuti i dalje uspešno nastavljaju. Tu se može videti da organizacije civilnog društva zemalja u regionu sasvim dobro i efikasno sarađuju, razmatrajući načine na koje se priča o proširenju EU na Zapadni Balkan, ključna regionalna pozitivna i homogenizujuća tema, može ponovo vratiti na evropski dnevni red i možda dodatno ubrzati.

Tako se tokom ove nedelje na Forumu civilnog društva, koji čini sastavni deo tzv. Berlinskog procesa, u Tirani okupilo nekoliko desetina predstavnika najistaknutijih ekspertskih organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana, ali i predstavnika regionalnih inicijativa istručnjaka za region iz zemalja EU koje stoje iza Berlinskog procesa.

Cilj ovog sastanka bio je da razmotri teme koje će biti na dnevnom redu četvrtoggodišnjeg samita država regiona, koji se ove godine održava u Trstu početkom jula i da za njega pripremi preporuke.

Na skupu u Tirani analizirane su teme ekonomskog povezivanja regiona, povezivanja ljudi, pre svega mladih, načini da se na Zapadnom Balkanu unapredi vladavina prava i borba protiv korupcije, ali i nerešena bilateralna pitanja. Kada je reč o mladima, ova tema je prepoznata kao posebno važna, tako da je diskutovano o načinima da se osnaži saradnja i mobilnost ove kategorije stanovništva, pre svega u kontekstu sprečavanja rasta nacionalizma. Tokom razgovora o poslovnom okruženju i mogućoj ulozi organizacija civilnog društva i u toj sferi, posebno je naglašena uloga malih i srednjih preduzeća. Radne grupe su formulisale nacrte preporuka u ovim oblastima i njih će zajedničkim glasom uputiti liderima u regionu, kao i institucijama Evropske unije.

Na skupu su, pored ostalih, govorili i Urlike Lunaček, potpredsednica Evropskog parlamenta zadužena za Zapadni Balkan, kao i Tanja Fajon, poslanica EP.

Berlinski proces je danas najznačajniji format saradnje EU sa Zapadnim Balkanom. Odluke i dogovori koji nastaju tokom ovog procesa, unapređuju ekonomsku saradnju zemalja regiona, povezuju njihove energetske i transportne infrastrukture, pokreću političke dijaloge u regionu, utiču na obrazovanje. Konsultativno učešće civilnog sektora u procesu čini ga otvorenijimi doprinosi kvalitetu odluka, zbog čega ga Evropska unija posebno podržava.

I pored naizgled sumornog stanja, činjenica da na jednom mestu sede stručnjaci Zapadnog Balkana i razmatraju načine kako da region što pre i što brže priključe Evropskoj uniji – ipak uliva optimizam.

Autorka je konsultantkinja i saradnica Western Balkan 6 Advocacy Group

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari