Analize u EU: Politička situacija u Srbiji je burna, ali teško je porediti s Iranom 1EPA/ABEDIN TAHERKENAREH

Politička situacija u Srbiji je krajnje zategnuta, traži hitno mirno rešenje, ali se nikako ne može porediti s tragičnim zbivanjima u Iranu, ocenjuju analitičari u briselskim centrima za evropsku politiku.

Evropska unija je, kazali su agenciji Beta analitičari koji su ;želeli da ostanu anonimni, istrajna u politici da podržava mirne, legalne i opravdane proteste građana, ali nikad ne radi na tome da se neposredno upliće u promenu vladajućeg poretka.

Jedan portparol Evropske komisije je to i danas potvrdio, rekavši da „promene režima nikad nisu bile deo politike EU koja podržava mirne proteste građana“, ali je nagovestio da bi nove sankcije protiv vlasti u Teheranu mogle uslediti.

Analitičari u Briselu ukazuju na to da je Srbija i dalje zemlja koja pregovara o članstvu u EU, srpske vlasti su potpisale obaveze da ;će politički i ekonomski sistem zemlje pospešiti do tačke kad Srbija može računati na ulazak u EU.

To je ta ogromna razlika, kako je predočeno, u odnosu na Iran ili Venecuelu, ali je savršeno jasno i to da su srpske vlasti ozbiljno dovele u pitanje svoju spremnost da nastave put ka članstvu u EU, posebno nasiljem nad mirnim građanima koji negoduju protiv korupcije i manjka vladavine prava.

Dobri znalci zbivanja u EU takođe kažu da bi samo zvaničnici u ;članicama i telima Unije mogli možda da odgovore na izjave nekih vođa srpske opozicije da je sadašnji vrh srpskog režima došao na vlast 2012. uz podršku EU i obećanje i očekivanje da će „izručiti kosovsku nezavisnost“.

Zamenik glavnokomandujućeg NATO prilikom bombardovanja Srbije 1999, general Rupert Smit, je upravo briselskom portalu „Euraktivu“ potvrdio da Zapad i dalje istrajava na tom stavu.

General Rupert odgovorio da je to bilo nužno „kao da neko spasava od silovanja neku ;ženu u njenoj kući“ i tako se osvrnuo na opasku da je Međunaroodna komisija za Kosovo ocenila da je napad NATO bio „nezakonit, ali opravdan“.

Analitičari u Briselu takođe navode da ne mogu potvrditi ili ;opovgrnuti ;tadašnje tvrdnje da su neki ključni činioci u EU bili nezadovoljni potezima prethodne srpske vlasti na čelu s Demokratskom strankom, a u uverenju da će možda desničarske stranke brže, kako se to dogodilo i u Hrvatskoj, sprovesti evropske reforme.

Ali, kako je stavljeno do znanja, nema sumnje da je rasplet za odnose s Kosovom, pored vladavine prava, među ključnim uslovima da Srbija krene brže ka ;članstvu EU.

Briselski sajt „Euobserver“ prenosi ocenu stručnjaka analitičkog centra „čatam hauz“ da Evropska unija smatra da „nema alternative ;“ i da ukoliko bi došlo do američke vojne intervencije u Iranu i „ako bi Tramp ubio iranskog vodju Hameneija, njegovu vlast bi vrlo verovatno zamenio vojni režim“.

Mediji u EU mahom smatraju da su Brisel i ;članice Unije previše uzdržane i traže da se režim u Teheranu mnogo oštrije osudi i uvedu ciljane sankcije za one koji su krivi za nasilje i smrt velikog broja demonstranata.

Nemački nedeljnik „špigl“ misli da oštre sankcije treba da se preduzmu i terorističkom organizacijom prioglasi Iranska revolucionarna garda (IRGC) koja ima veliki uticaj na politiku i privredu Irana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari