Ankete prognoziraju uspeh republikanaca na međuizborima u SAD: Da li su iznenađenja ipak moguća? 1foto EPA-EFE/MICHAEL REYNOLDS

Predsednik SAD Džozef Bajden se bori da spreči poraz na sutrašnjim međuizborima, pošto su republikanci izgleda spremni da ostvare velike uspehe u američkom Kongresu i započnu dvogodišnji politički rat.

Bajden zajedno s bivšim predsednikom Barakom Obamom sprovodi poslednje inicijative širom Amerike da ubedi birače da je pobeda demokrata važna ne samo za Bajdenovu zakonodavnu agendu, već i za očuvanje američke demokratije.

Međutim, ispostavlja se da republikanci dobijaju vetar u leđa tako što profitiraju od frustriranosti zbog inflacije i strahova od kriminala i nelegalne imigracije,

Izborni prognozeri i ankete javnog mnjenja ukazuju na veliku verovatnoću da će stranka bivšeg predsednika Donalda Trampa osvojiti većinu u Predstavničkom domu i da će takođe imati šansu da preuzme kontrolu u Senatu.

„Republikanci su stigli do vrha u pravo vreme“, rekao je Brendan Bak, bivši pomoćnik predsednika Predstavničkog doma iz republikanskih redova Pola Rajana i Džona Benera. „Demokrate su obavile dobar posao, dugo prkoseći političkoj gravitaciji, ali ih ona konačno savladava. Postoji tendencija ka uspostavljanju zdrave republikanske većine u Predstavničkom domu i ako bih se kladio, prognozirao bih da će republikanci osvojiti to jedno mesto koje im je potrebno u Senatu.“

Međuizbori se održavaju na svake četiri godine, ali su ove godine, ukazuje Gardijan, daleko od uobičajenih, te se beleži velika izlaznost u ranoj fazi glasanja. Sutrašnji izbori predstavljaju prvi test demokratije širom zemlje od kada su Trampovi sledbenici organizovali pobunu s fatalnim ishodom u američkom Kapitolu 6. januara prošle godine.

Na zalogu su svih 435 mesta u Predstavničkom domu, 35 od ukupno sto mesta u Senatu, 36 pozicija državnih guvernera, tri guvernerske pozicije na američkoj teritoriji i brojne pozicije gradonačelnika, kao i funkcije u lokalnim kancelarijama.

Oko 129 predloga zakona o kojima će se izjašnjavati birači u 36 država uključuju zakone o abortusu u Kaliforniji, Kentakiju, Mičigenu, Montani i Vermontu.

Iznenadna pobeda demokrata u Predstavničkom domu i Senatu bi Bajdenu dala mandat da sprovodi zakonodavnu agendu u vezi s pitanjima kao što su prava na abortus, reforma policije i prava glasa tokom naredne dve godine, koliko mu je preostalo do kraja predsedničkog mandata.

Ali ako bi republikanci uspostavili kontrolu u jednom od dva doma Kongresa, to bi bilo dovoljno da se poremete takve ambicije i postave pitanja u vezi sa podrškom Sjedinjenih Država za Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Bajden bi mogao da se suoči sa istragama u Kongresu u vezi s nizom pitanja – od povlačenja snaga iz Avganistana do poslovnih aranžmana njegovog sina Hantera u inostranstvu.

„Na kraju nije važno da li u jedan ili dva doma, ako republikanci preuzmu kontrolu, sledećih 18 do 24 meseca u ovoj zemlji će biti novi politički pakao kakav nikada nismo videli do sada“, rekao je Majkl Stil, bivši predsedavajući Republikanskog nacionalnog komiteta.

Pošto duga kampanja ulazi u završnicu, obe partije ulažu milione dolara u TV reklame, sprovode kampanju na društvenim medijima, organizuju mitinge na kojima učestvuju njihove najveće zvezde… Bajdenovi poslednji napori u okviru kampanje ukazuju na odbrambeni stav u državama koje su već u rukama demokrata – u Kaliforniji, Ilinoisu i Novom Meksiku, zajedno sa Pensilvanijom.

Međuizbori obično služe kao referendum o aktuelnom predsedniku. Bajdenov rejting popularnosti je više od pola godine ispod 50 odsto, a u nedavno sprovedenoj anketi Rojtersa i Ipsosa je 40 odsto. Isto istraživanje je pokazalo da 69 odsto Amerikanaca smatra da je zemlja na pogrešnom putu, a suprotno misli samo 18 odsto.

Ni istorija ne ide naruku demokratama. Partija koja je na vlasti obično gubi mesta u Predstavničkom domu na polovini četvorogodišnjeg predsedničkog mandata. Džordž Buš je 2006. rekao da su njegovi republikanci „izudarani“ na međuizborima. Obama je 2010. gubitak 63 mesta njegove partije u Predstavničkom domu nazvao „velikim porazom“. Godine 2018, nakon što je Tramp proveo dve godine na predsedničkoj funkciji, Republikanska partija je izgubila 41 mesto u Predstavničkom domu.

Ove godine je potrebno da republikanci osvoje samo pet mesta da bi dobili većinu. Kao da naslućuju da će republikanci preuzeti kontrolu, 31 demokrata u Predstavničkom domu je saopštio da se povlači ili da traži da bude na nakoj drugoj funkciji, što je najviše od 1992.

Biće potrebno i da republikanci osvoje jedno mesto da bi preuzeli kontrolu nad Senetom, koji je trenutno podeljen 50:50, pri čemu odlučujući glas daje potpredsednica Kamala Haris.

Međutim, Gardijan ukazuje da je u prošlosti bilo slučajeva kada su se ankete pokazale netačnim, te bi i dalje moglo da bude iznenađenja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari