Doživotna kazna za nemačku neonacistkinju 1Foto: EPA-EFE MARC MUELLER

Posle suđenja koje je trajalo pet godina, članica nemačke neonacističke grupe Beate Čepe proglašena je krivom za 10 rasno motivisanih ubistava, što je presuda koja automatski donosi doživotnu zatvorsku kaznu.

Čepe je bila glavni optuženik u suđenju za ubistva osam etničkih Turaka, jednog grčkog građanina i jedne policajke u periodu između 2000. i 2007. godine.

Veza između ovih ubistava je slučajno otkrivena tek 2011, nakon što je jedna loše izvedena pljačka dovela do otkrića neonacističke grupe. Čepe je u gadu Cvikau živela zajedno sa dvojicom ljudi, Uveom Mundlosom i Uveom Bonhartom, čija su tela pronađena u izgoreloj kamp kućici koja je korišćena prilikom pljačke. Čepe, Mundlos i Bonhart su bili u grupi pod nazivom Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU).

Nakon požara u njihovom mestu stanovanja, koji je izbio prilikom uništavanja dokaza, Čepe se predala. Saznanje da je NSU postojalo sedam godina otkrilo je niz nedostataka u državnoj operaciji nadgledanja neonacista i dovelo do istrage o tome kako je policiji promaklo da otkrije zaveru za ubistva. Još četvorica optuženih su osuđeni na zatvorske kazne zbog toga što su pomagali NSU: Ralf Voleben na deset godina, Karsten S. na tri godine pritvora za maloletnike, Andre E. na dve i po godine zatvora i Holger G. na tri godine. Govoreći pred izricanje presude, advokat Beate Čepe je rekao da će ona uložiti žalbu. Tokom suđenja Čepe je poricala da je učestvovala u ubistvima, ali je izjavila da se oseća krivom što nije uradila nešto više da bi ih zaustavila.

Slučaj NSU obuhvata 10 ubistava, dva bombaška napada u Kelnu i 15 pljački banaka. Žrtve ubistava su većinom etnički Turci, koji su tokom sedam godina ubijeni pištoljem CZ 83. Policija je dugo mislila da su ubice takođe Turci koji su živeli u susedstvu žrtava i nazivala je ovo “bosforskim ubistvima”. Neki mediji u Nemačkoj su čak koristili pogrdan izraz “doner ubistva”, dok je upletenost neonacista bila zanemarena, ili možda ignorisana. Iscepkan nemački policijski sistem, sa 16 različitih nadležnosti u 16 država-pokrajina, verovatno je takođe doprineo greškama prilikom prikupljanja informacija. Grk Teodoros Bulgarides je 2005. ubijen pod istim okolnostima kao i Turci. Poslednja žrtva je bila Mišel Kizeveter, nemačka policajka, koja je ubijena vatrenim oružjem dok je sedela na pauzi u svojim patrolnim kolima 2007. NJen partner, koji je takođe pogođen u glavu, preživeo je. Veza između ovih ubistava, i tvrdnje da je NSU izveo dva bombaška napada u Kelnu, bila je otkrivena tek godinama kasnije.

Do otkrivanja NSU je došlo 2011, kada je u nemačkim medijima počeo da kruži jedan neobičan DVD. Na snimku je bio čuveni crtani junak Pink Panter koji je u prepravljenom crtaću slao poruke NSU o ubistvima i prikazivao snimke bombaških napada. Mundlos i Bonhart su 4. novembra 2011. opljačkali banku, što je bila samo jedna u nizu sličnih pljački. Ali ovog puta, policija ih je pratila do kamp kućice u kojoj su se skrivali.

Iako su bili naoružani, njih dvojica nisu pružali otpor policiji i pronađeni su mrtvi u kamp kućici. Istražitelji smatraju da je Mundlos ubio Bonharta pre nego što je izvršio samoubistvo. Čepe, koja je ostala jedini preživali član NSU, posle toga je zapalila stan u kojem su njih troje živeli i predala se nekoliko dana kasnije. Ali vatra nije uništila sve dokaze i istražitelji su našli kopiju DVD-a sa Pink Panterom, koji je povezao NSU sa ubistvima. Osim toga, u stanu je pronađen i češki pištolj koji je upotrebljen u devet ubistava.

Tako je otkriveno da je neonacistička grupa od samo troje ljudi nekažnjeno radila 11 godina, počinivši 10 ubistava, i pritom ostala nepoznata policiji. To je izazvalo bes javnosti i zatraženo je da se neonacističke aktivnosti mnogo strože nadgledaju. Nemački parlament je u julu 2015. usvojio niz reformi kojima se domaćoj obaveštajnoj službi daju veća ovlašćenja kako se ne bi ponovile greške počinjene prilikom istrage o NSU.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari