Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOVPoslednjih dana smo bili svedoci nekih od najgorih napada na ukrajinske civile od početka rata u februaru 2022. godine. Prema rečima Danijele Bel, šefice Misije Ujedinjenih nacija za posmatranje ljudskih prava u Ukrajini (HRMMU), „Porast broja napada raketama dugog dometa i dronova širom zemlje doneo je još više smrti i razaranja civilima daleko od linije fronta.“
U stvari, prema novim podacima HRMMU-a, koji je pratio gubitke života tokom svih velikih ruskih bombardovanja, mesečna stopa žrtava među civilnim stanovništvom Ukrajine u junu bila je najviša za više od tri godine. Civilne žrtve uključivale su 232 smrtna slučaja, a dodatnih 1.343 Ukrajinaca je ranjeno u roku od jednog meseca.
Koliko god uslovi za civile postali teški, porast ruskog nasilja takođe može označiti prekretnicu u korist Ukrajine. Američki predsednik Donald Tramp sada je signalizirao promenu svog stava, za koju se Ukrajinci i njihovi saveznici širom Zapada nadaju da će se održati.
Trampova odluka da isporuči vrstu smrtonosnih raketa (koje plača Evropa) koje će omogućiti Ukrajini da nastavi borbu protiv ruske agresije odražava njegov spori gubitak poverenja u spremnost ruskog predsednika Vladimira Putina da pregovara o mirovnom sporazumu.
Slično tome, Trampova pretnja da će uvesti nove sankcije dolazi kao odgovor na Putinovo neispunjavanje obećanja. Putin ima još jedan razlog za brigu. Ukrajinski parlament je 15. jula ogromnom većinom glasova glasao za osnivanje, zajedno sa Savetom Evrope, specijalnog tribunala za suđenje Rusiji za zločin agresije protiv Ukrajine.
Ukrajinska odluka ratifikuje sporazum koji je potpisan u Strazburu 25. juna, tokom prve posete ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Savetu Evrope.
Sada je poslat nedvosmislen signal da neće biti sigurnog utočišta za Putina i kliku koja je donela odluku da povede agresivni rat protiv Ukrajine. Budući tribunal će dozvoliti istrage protiv svih najviših lidera ruske države.
Iako šefovi država, šefovi vlada i ministri spoljnih poslova imaju koristi od ličnog imuniteta od krivičnog gonjenja, to neće biti prepreka za prikupljanje dokaza protiv njih i spremnost za podizanje zvanične optužnice čim napuste funkciju.
Sporazum dolazi nakon što je Savet Evrope suspendovao prava Rusije na zastupanje u februaru 2022. godine, nakon 26 godina ruskog članstva, a zatim i isključio Rusiju mesec dana kasnije, u skladu sa Članom 8 svog statuta.

Tribunal je kulminacija trogodišnjeg pritiska da se Kremlj pozove na odgovornost za svoje postupke u Ukrajini. Međunarodni krivični sud je već izdao naloge za hapšenje Putina i Marije Ljvove-Belove, ruske komesarke za prava deteta, zbog njene uloge u nezakonitoj deportaciji više hiljada ukrajinske dece u Rusiju.
Prošle godine sudije MKS-a izdale su naloge za hapšenje bivšeg ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika ruskog Generalštaba Oružanih snaga Valerija Gerasimova zbog napada na elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine.
Međutim, tribunal je postao neophodan jer, uprkos nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti (koji sada uključuju uništavanje škola, bolnica i infrastrukture i namerno ciljanje civila) i genocid počinjen na teritoriji Ukrajine, MKS ne može da goni ruske političke i vojne lidere za zločin agresije.
To je zato što Rusija nije potpisnica Rimskog statuta, kojim je osnovan MKS, i zato što pravo veta zemlje u Ujedinjenim nacijama sprečava Savet bezbednosti da uputi stvar Sudu.
Zato ostaje samo poseban tribunal za gonjenje Putinovog osnovnog zločina – planiranja, pripreme i izvršenja invazije, okupacije i pokušaja aneksije Ukrajine, koji datiraju još od invazije na Krim 2014. godine.
Gonjenje režima za zločin agresije na Ukrajinu potpuno spada u misiju Saveta Evrope, osnovanog nakon Drugog svetskog rata, kada je veliki deo kontinenta ležao u ruševinama, sa ciljem očuvanja vladavine prava i ljudskih prava.
To bi takođe poslalo važnu poruku da je sistem zasnovan na pravilima i dalje najbolji način za stvaranje stabilnijeg i mirnijeg sveta.
Ta poruka je sada potrebnija nego ikad jer Putin pojačava rusku ratnu mašineriju i povećava pritisak ne samo na liniju fronta u Ukrajini, već i na civile.
Kremlj je navodno uvezao radnike iz azijskih i afričkih zemalja kako bi ojačao radnu snagu u fabrikama koje proizvode dronove, a Kina je optužena da obezbeđuje vitalne komponente u velikim količinama.
Dakle, ono što se dogodilo ove nedelje je od velikog značaja. Novo američko naoružanje će uskoro početi da stiže, a poruka je poslata Putinu i njegovoj kriminalnoj kliki: krivične optužnice stižu i neće biti mesta za skrivanje.
Jednostavno rečeno, biće malo mesta van Rusije gde Putin može biti siguran da se neće suočiti sa poniženjem potencijalnog hapšenja. Njegova nekažnjivost se bliži kraju.
Autor je bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva, sada je specijalni izaslanik UN za globalno obrazovanje i predsedavajući organizacije „Obrazovanje ne može da čeka“.
Copyright: Project Syndicate, 2025.
www.project-syndicate.org
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


