"Mirne demonstracije ne mogu da imaju uspeha protiv Putinovog brutalnog režima": Hodorkovski tvrdi da je demokratija u Rusiji moguća 1Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Rat Vladimira Putina protiv Ukrajine pokazuje da je njegov režim osuđen na pad. Da li će pasti za godinu ili pet, nemoguće je predvideti, ali njegov rat je oslobodio snage koje će do toga doći, ocenio je Mihail Hodorkovski, ruski opozicionar i bivši naftni tajkun u egzilu.

Pitanje je da li je moguć pomak vlasti ka vladavini prava i da li će demokratska opozicija biti spremna za to, navodi on.

Rusija se, kaže, mora suočiti sa teškom realnošću da mirne demonstracije same po sebi ne mogu imati uspeha protiv Putinovog brutalnog režima.

mihail hodorkovski
Foto: EPA-EFE/JUSTIN LANE

„To znači da neće biti smenjen putem glasačke kutije ili mirnim protestom.

Stoga sam video priliku u pokušaju državnog udara Jevgenija Prigožina. Ne iz bilo kakve naklonosti prema čoveku koji je, poput Putina, bio gangster i ubica. Ali njegova pobuna je stvorila vrstu krize koja je neophodna za rušenje režima.

Ubistvo Prigožina i njegovih saradnika pokazuje koliko je nezadovoljstvo Putinom rasprostranjeno u vojsci i koliko se režim oseća slabim, jer se osećao nesposobnim da pobunjenike izvede pred suđenje. Promena će biti moguća samo korišćenjem ovakvih rascepa unutar režima, smatra Hodorkovski.

Do podela će verovatno doći ponovo, a demokratska opozicija mora da bude spremna na to jer „nacional-patriote“ poput Prigožina neće sprovesti demokratizaciju i vladavinu prava.

Zato moramo da svrgnemo režim i da onda budemo spremni da branimo naše demokratske interese. Priznavanje i prihvatanje ovoga je od suštinskog značaja za svaku ozbiljnu strategiju promene režima.

Svrgavanje Putina je preduslov za demokratske promene, ali nam je potrebna i vizija onoga što sledi. Raspad Rusije bio bi ogromna greška. Države koje bi se pojavile nasledile bi nuklearno oružje i njima bi vladali lokalni nasilnici kao što je Ramzan Kadirov iz Čečenije. Mogla bi se pojaviti totalitarna figura, odlučna da obnovi ‘Rusko carstvo’, a rezultujući militaristički, ekspanzionistički entitet bi ponovo okrenuo svoje pritužbe protiv Ukrajine i Zapada.

Ali Putina ne bi trebalo da zameni ni „dobri car“. Još jedan moćnik sa centralizovanom moći značio bi neizbežan nastavak korupcije, stagnacije i represije kod kuće, kao i ekspanzionističke agresije u inostranstvu.

Zato se zalažem za demokratsku, saveznu parlamentarnu republiku. Potrebna nam je federalna struktura koja je osnažena od strane regiona, a ne sistem u kojem jak car u centru omogućava sitne careve na periferiji.

Jedan od najvećih gubitaka za Putinov režim bio je egzodus mnogih najboljih i najsjajnijih Rusa. Ali prognanici predstavljaju kadar potencijalnih revolucionara koji će, više ne pod represijom policijske države, moći bolje da grade budućnost Rusije.

Dakle, opoziciju u inostranstvu treba prepoznati kao političkog predstavnika barem antiputinovskog i antiratnog dela ruskog društva. Ovo bi pomoglo opoziciono orijentisanim Rusima da pronađu jedan glas i signaliziralo bi alternativni centar moći.

Nemačka bi trebalo da pruži doslednu podršku stvaranju koalicije ruskih opozicionih snaga, umesto da ih tera da ostanu u odvojenim grupama dok se takmiče za sredstva podrške.

Hodorkovski: Zapad da bude pametniji u primeni sankcija

Da bi osnažio rusku demokratsku opoziciju, Zapad takođe treba da bude pametniji u primeni sankcija. Potreban nam je predvidljiv mehanizam za uvođenje i ukidanje ličnih sankcija.

Selektivno ukidanje sankcija putem davanja viza, bankarskih usluga i besplatnog posedovanja imovine moglo bi da podstakne borbu protiv režima. U isto vreme, trebalo bi da postoji nulta tolerancija prema Rusima koji žele da žive u evropskim zemljama, ali odbijaju da se distanciraju od Putinovog režima. Ovo je jednostavno opasno, jer implicira njihovu zavisnost od režima i njihovu verovatnu spremnost da budu njegovo oruđe.

Hodorkovski veruje da bi nediskriminacija ruskih građana koji su se distancirali od Putinovog režima potkopala deo propagande Kremlja i pomogla da se dodatni segment ruskog društva udalji od režima.

S obzirom na svoje dugogodišnje i duboke veze sa ruskim društvom, Nemačka bi mogla da igra veću ulogu u oblikovanju evropske politike i uticaju na politiku SAD u pogledu njihove vizije budućnosti Rusije i praktičnih koraka, uključujući izgradnju odnosa sa regionalnim elitama, vojskom i delom birokratije.

Nemačka treba da shvati da je Rusija neraskidivo povezana sa Evropom i da danas u svetu ne postoji zid koji bi je mogao izolovati. Rusija će uvek biti glavni problem ili deo rešenja za postojeće izazove Evrope.

U Berlinu su u aprilu 2023. mnogi članovi ruske opozicije potpisali Deklaraciju ruskih demokratskih snaga i pozvali Zapad da sarađuje sa njima. Razbijanje Putinovog režima je od vitalnog značaja, ali isto tako je i podrška onima u ruskom društvu koji odbacuju imperijalizam režima i nastoje da ga zamene demokratskom alternativom.

Demokratska Rusija je moguća, ali više ne možemo biti malodušni u pogledu koraka potrebnih da se to postigne“, zaključuje Hodorkovski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari