HRV: Sve veća represija i nasilje su znak slabosti 1EPA-EFE/RADEK PIETRUSZKA POLAND OUT

Sve veća represija i nasilje autokratskih lidera i vojnih režima prema učesnicima protesta širom sveta znaci su „očaja“ i „“slabljenja pozicije na vlasti“, navodi Hjuman rajts voč u svom izveštaju o godišnjoj proceni stanja ljudskih prava na globalnom nivou.

U svom globalnom izveštaju 2022. organizacija za zaštitu ljudskih prava je navela da su se autokratski lideri suočavali sa snažnim negativnim reakcijama u 2021, pri čemu je više miliona ljudi rizikovalo svoje živote i izašlo na ulice da izrazi nezadovoljstvo vlastima i zahteva demokratiju.

Hjuman rajts voč je takođe naveo da pojava opozicionih partija koje su spremne da ostave po strani političke nesuglasice i formiraju savezništva da bi pokušale da smene korumpirane i represivne vlade ili lidere predstavlja još jedan znak trenda prema slabljenju autokratske vladavine.

Kao primere „neverovatnih“ opozicionih koalicija, Hjuman rajts voč je naveo Češku gde je premijer Andrej Babiš poražen na parlamentarnim izborima i Izrael gde je okončana dvanaestogodišnja vlast premijera Benjamina Netanjahua. I u Mađarskoj i Turskoj su formirane šire alijanse opozicionih partija koje će se na budućim izborima suočiti s Viktorom Orbanom, odnosno Redžepom Tajipom Erdoganom.

U tekstu kojim je predstavljen izveštaj Hjuman rajts voča, a u kojem se analizira situacija u zemljama širom sveta, direktor organizacije Kenet Rot takođe tvrdi da sve veću represiju i „neskrivene izborne šarade“ u zemljama kao što su Rusija i Nikaragva treba shvatiti kao znak slabosti, a ne jačine.

„Postoji narativ da autokrate odnose prevagu, a da je demokratija u padu. Ipak, ako pogledate trendove u domenu ljudskih prava u poslednjih 12 meseci, ne izgleda sve tako ružičasto za autokrate. Bilo je izliva podrške javnosti za demokratiju, pri čemu su ljudi izlazili na ulice u Kini, Ugandi, Poljskoj, Mjanmaru, često rizikujući svoje živote, i na mnogim drugim mestima gde se represivni režimi bore uz teškoće da zadrže kontrolu. Iako sve nasilnija i regresivnija delovanja represivnih režima širom sveta mogu da izgledaju kao njihovo pokazivanje snage, mi ta delovanja sve više shvatamo kao očaj“, rekao je Rot.

Iako su 2021. oružane grupe preuzele kontrolu u Mjanmaru i Avganistanu, Rot je rekao da one nisu uspele da „normalizuju“ svoju vlast i obuzdaju civilno stanovništvo.

„Dok vidimo krvoproliće na ulicama, takođe vidimo da milioni odbijaju da prihvate da se lišavaju ljudskih prava, kao i neuspeh vlastodržaca da odvrate stanovništvo politikama kojima napadaju LGBTQ zajednice, pravo na abortus ili prava žena“.

On je, međutim, ukazao da demokratija neće moći da napreduje bez snažnijeg rukovodstva demokratskih vlada koje su se fokusirale na kratkoročne političke poene u 2021. i nisu uspele da izađu na kraj s najhitnijim pitanjima klimatskih promena, nejednakosti, rasne nepravde i siromaštva.

Hjuman rajts voč je saopštio da uprkos alarmantnom izveštaju o kršenju ljudskih prava, SAD i dalje obezbeđuju oružje zemljama kao što je Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Takođe je ukazao na kontinuirane inicijative EU da teži investicionima sporazumima s Kinom uprkos tome što Peking navodno koristi Ujgure kao radnu snagu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari