Izbor Bogićevića i Mandića jasno je "ne" nacionalizmu u BiH 1Foto: klix.ba; Foto: EPA-EFE/ ALAA BADARNEH

To kaže za Danas Rajko Živković, novinar iz Sarajeva. Naglašava da je to „izvanredan pokazatelj da bi sljedeći opšti izbori mogli, uz ostalo, proteći sa snažnim pečatom građanske političke orijentacije“.

Živković navodi da je bilo vrlo neizvesno da li će Bogićević prihvatiti kandidaturu, s obzirom na njegovo tadašnje zdravstveno stanje.

„Čak se ni svojima prijateljima, a eto i meni, nije povjeravao da li će ili ne prihvatiti kandidaturu“.

Kada je, kaže Živković, ipak prihvatio, „sarajevska čaršija“ je gotovo u potpunosti pozitivno reagovala, smatrajući da je Bogićević pre tri decenije, glasajući na Predsedništvu SFRJ protiv uvođenja vanrednog stanja, odigrao istorijsku ulogu.

„Istina, bilo je i ima pojedinačnih mišljenja i uvjerenja u vezi s tim prijedlogom oko gradonačelničkog mjesta u Sarajevu“.

Da je predlog stranaka „Četvorke“ za gradonačelnika Sarajeva oduševio građane i naišao na odobravanje većine, smatra i Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Kako podseća za Danas, Bogićević će na toj poziciji naslediti Abdulaha Skaku, „mladog pulena Stranke demokratske akcije (SDA) čiji je mandat obilježilo netransparentno trošenje novca dok su njegove lingvističke nezgode, s jedne strane, zabavljale građane Sarajeva i šire, a s druge strane činile da se na međunarodnoj sceni stidimo ko nas predstavlja“.

Bogićević je, navodi Marić, osoba koja ima istorijski značaj za BiH i njene građane.

„On je svojom odvažnom politikom i istrajnom borbom stekao veliko povjerenje i poštovanje. Njegova kandidatura je ujedno i simboličan čin koji građanima daje nadu da se oslobađamo retrogradne, korumpirane politike i da se okrećemo politici koja će se brinuti za građane, politici koja će nacionalizmu jasno reći ‘ne’ i umjesto toga se posvetiti ekonomskom napretku“.

Naša sagovornica naglašava i značaj neposrednog izbora Srđana Mandića za načelnika opštine Centar Sarajevo.

„On je, kao potpredsjednik Naše stranke i zajednički kandidat ‘Četvorke’, osvojio 66 odsto glasova u općini za koju je Bakir Izetbegović 2016. izjavio da vrijedi kao deset drugih općina“.

Mandićev protivkandidat je bio Nedžad Ajnadžić, podseća Marić, koji je aktuelni načelnik opštine i „nekadašnji visoki dužnosnik JNA i general Armije RBiH“.

Preko indirektnih kanala, SDA je, ukazuje analitičarka, izbornu kampanju vodila kao da se izbori održavaju 1995, a ne 2020.

„Pokušavali su Mandića predstaviti kao četnika kojem se ne može vjerovati i sve to pored činjenice da je on cijeli rat proveo kao mladi vojnik Armije RBiH. Mandić je i pored takve kampanje uspio dobiti više od 16.000 glasova što je tri puta više od Ajnadžića i što je mnogo više glasova nego što je ijedan njegov prethodnik osvojio. Ovo govori dovoljno o kvalitetama Srđana Mandića, ali još više o zasićenosti građana Sarajeva pričama o ratu i podizanju nacionalnih tenzija, posebno od onih koji decenijama pljačkaju svoj narod i koji su svoj narod ostavili da se sami bore protiv zdravstvenih i ekonomskih posljedica virusa korona „, ukazuje Marić.

Živković ističe da su pojedini bolji poznavaoci političkih prilika u BiH i ranije ukazivali na zaokrete u političkom životu, odnosno na početak urušavanja nacionalnih političkih stranaka na ovim prostorima. I to, kako kaže, iz više razloga.

„Unutrašnje urušavanje nacionalnim strankama u BiH prvo je započelo u SDA i to upravo u njenom Glavnom odboru i Predsjedništvu. Da podsjetim da su vrlo brzo, zbog neslaganja sa Alijom Izetbegovićem, liderom SDA, ubrzo nakon osnivanja, stranku napustili Adil Zulfikarpašić, Muhamed Filipović, Edhem Bičakčić, Haris Silajdžić, Mirsad Kukić, a nešto kasnije Ibrahim Hadžibajrić, Fuad Kasumović, Amra Babić, Senad Šepić, Sadik Ahmetović, Adnan Terzić i među zadnjim Elmedin Konaković. Većina njih je osnovala druge stranke ili su ostali nezavisni kandidati u političkom životu BiH“.

Svi oni koji su napustili SDA, pojašnjava Živković, bili su visokopozicionirani kadrovi i u početku stvaranja SDA najodaniji kadrovi prvo osnivaču – Aliji Izetbegoviću, a kasnije njegovom sinu Bakiru, sadašnjem predsedniku SDA.

I svi su „otišli zbog neslaganja sa liderima – Alijom i Bakirom“.

Kako je Sarajevo bilo i ostalo najjači centar SDA, ukazuje sarajevski novinar, najjači udari su upravo bili u centrali te stranke.

„Od prvog najjačeg udara na unutrašnju strukturu još početkom devedesetih godina, kojeg su napravili Adil Zulfikarpašić i Muhamed Filipović, do poslednjeg, stravično razarajućeg, što ga je napravio Elmedin Konaković, Izetbegovići – otac i sin – gubili su uticaj u stranci i u muslimanskom/bošnjačkom narodu“.

Najteže Bakiru Izetbegoviću, odnosno celokupnoj SDA pada to, tvrdi Živković, što je za načelnika centralne sarajevske opštine Centar najviše glasova dobio Srbin Srđan Mandić, te što su za njega glasali Bošnjaci.

„Kako li će tek doživjeti i kako će naredne četiri godine živjeti s činjenicom da mu je gradonačelnik Srbin Bogić Bogićević“.

Pobeda „Četvorke“ i „instaliranje“ vlasti u najjačim sarajevskim opštinama bez SDA, uz sve ostalo, nagoveštaj je, ukazuje Živković, već nepobitne činjenice da se „nacionalne stranke u BiH nalaze na silaznim stepenicama vlasti u ovoj državi.

„Naravno, nije riječ samo o Sarajevu i nije riječ samo o SDA: HDZ je na lokalnim izborima izgubila neke značajne lokalne okvire vlasti, SDS je u Republici Srpskoj još ranije značajno oslabljen snažnim izlaskom SNSD-a, odnosno Milorada Dodika, na političku scenu u tom entitetu i uopšte u državi“.

Naravno, kaže, početak silaska nacionalnih političkih stranaka sa vlasti u BiH se i očekivao, „s obzirom na karakter tih stranaka i njihovu političko-nacionalnu uskogrudost i poruke koje su odašiljale i odašilju i koje ostavljaju tragičnu poruku za budućnost BiH, a riječ je o njenoj podjeli“.

Našem sagovorniku pada na um njegova kolumna u dnevnom listu „Oslobođenje“, u kojoj je, kako kaže, u to doba kao novinar i urednik unutrašnjopolitičke rubrike lista napisao, između ostalog, da su, „osvojivši vlast, odnosno dolaskom na vlast devedesetih godina, nacionalne stranke – SDA, SDS i HDZ – prvo što su uradile – podijelile najznačajniji državni organ – Predsjedništvo BiH, po etničkim, nacionalnim šavovima.

Kada se komentar pojavio u novinama, kaže Živković, odmah ga je Izetbegović pozvao na kafu „i pitao kako to mislim da će nacionalne stranke podijeliti BiH“.

„Na to sam mu rekao da su već, po etničkim linijama, podijeliti Predsjedništvo i da će svojim djelovanjem iz nacionalnih vizura podijeliti i državu. Nismo se složili, ali se podjela nije zaustavila: imamo dva entiteta – Federaciju i Republiku Srpsku, a treći, s hrvatskom većinom, bivša Herceg-Bosna, iako ne postoji na papiru, u državnoj formi – savršeno funkcioniše na terenu“.

Prema tome, tvrdi, pobeda „Četvorke“ u Sarajevu, uz sve ostalo, „uvod je u početak odlaska nacionalnih stranaka, prije svega SDA, sa političke scene“.

„Gubitak gradonačelničke pozicije Banjaluke, veliki je udarac za SNSD i Dodika lično, a vrlo je upitno da li će HDZ uspijeti sačuvati Mostar kao ‘stoni grad’, jer će ‘Četvorka’ ili neki njeni dijelovi žestoko krenuti u osvajanje vlasti u tom gradu“, zaključuje Rajko Živković.

Marić upućuje da „Četvorku“ čine stranke koje dolaze iz različitih pozicija na političkom spektru.

„O određenim pitanjima ove stranke imaju suprotne stavove i vjerovatno se nikada neće ni dogovoriti oko toga, ali ih to nije spriječilo da postignu kompromis oko brojnih pitanja od kojih će građani imati koristi“.

Ukoliko u narednom periodu uspiju održati ovu koaliciju, navodi dalje, to bi mogao biti recept za saradnju i u drugim delovima BiH.

„Svojom dosadašnjom saradnjom su pokazali da su koalicija koja dovoljno poštuje raznolikosti i koja svoj rad zasniva na borbi protiv korupcije i borbi za građane. Da li će i koliko dugo ostati na pravoj strani priče, zavisiće od opozicije, civilnog društva i građana“, zaključuje naša sagovornica.

close
Izbor Bogićevića i Mandića jasno je "ne" nacionalizmu u BiH 2

Prijavite se za
NJUZLETER

Svake subote u formi mejla biće Vam dostupan pregled nedelje koji za Vas biraju i komentarišu kolumnisti Danasa.

Vaša email adresa biće korišćena isključivo za potrebe slanja njuzletera u skladu sa Politikom privatnosti.

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.