"Niste sami": Predsednica Evropskog parlamenta obratila se pred oko 70.000 ljudi na velikom pro-EU skupu u Moldaviji 1Foto: Twitter

Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola obratila se danas pre doko 70.000 učesnika pro EU skupa u prestonici Kišinjevu.

Kako je objavljeno na sajtu EP Mecola je poručila da je ponosna što je danas u Kišinjevu “pred ovom ogromnom gomilom ljudi koji veruju u evropsku budućnost Moldavije”.

„Ovde sam sa Vama, kazala je, da vama i vašoj predsednici Maji Sandu prenesem jednu poruku: Evropa je Moldavija, Moldavija je Evropa“.

„Tu smo da potvrdimo vaš evropski izbor, da podržimo vaš izbor da se pridružite Evropskoj uniji kao država članica, da istaknemo da vaša prava zaslužuju istu zaštitu koju članstvo u EU nudi ostalim građanima naše Unije. Da mladi ljudi u Moldaviji imaju isti pristup mogućnostima kao i moja deca. Za mlade žene, poput Virdžinije, koju sam srela sinoć u Kišinjevu, koja želi iste šanse da ostvari svoj potencijal kao i sve druge u Evropi.

Evropa je vaša porodica i vaše je pravo da birate sudbinu svoje zemlje.

Vi birate Evropu i Evropa će vas dočekati raširenih ruku i srca. U Evropi nema velikih i malih sila. Verujemo u mogućnosti za sve, u jednakost i slobodu. Donećete u Evropu delić Moldavije, i učinićete Evropu jačom.

Verujemo u iste vrednosti, delimo istu perspektivu i naša budućnost je ona koja će biti zajednička. Zajedno možemo da se suočimo sa bilo čime.

Zato što je Moldavija deo naše evropske porodice. I ova porodica će uvek biti sa vama. Moldavija nije sama.“

Istakla je da joj je čast što stoji sa Majom Sandu, „ženom koja personifikuje šta znači biti Evropljanin. Liderka koji inspiriše. Predsednica koja ima hrabrosti da promeni tok istorije u Moldaviji i koji će promeniti lice Evrope. I gospođo predsednice, želim da stojim pored vas kada vaša velika zemlja zvanično otvori pregovore o pristupanju, nadamo se ove godine“, kazala je Mecola.

Moldavija želi članstvo u EU „što je pre moguće“ kao zaštitu od pretnje iz Rusije i nada se odluci da počne pregovore „u narednim mesecima“, rekla je u intervjuu AFP predsednica ove države Maja Sandu.

Država od 2,6 miliona ljudi, smeštena između suseda EU, Rumunije i ratom razorene Ukrajine, održaće svoj prvi veliki samit šire Evrope 1. juna.

Taj skup Evropske političke zajednice – forum stvoren prošle godine koji okuplja lidere svih 27 zemalja EU sa 20 suseda bloka – biće prilika da Moldavija dopuni svoje kandidatske akreditive.

Za Sandu, članstvo u EU je jedina garancija da neće postati sledeća meta Rusije.

Svaka zemlja, bivša sovjetska republika, već ima otcepljeni region, Pridnjestrovlje, gde je Rusija stacionirala mali broj vojnika.

„Naravno, ništa se ne može porediti sa onim što se dešava u Ukrajini, ali mi vidimo rizike i verujemo da možemo da sačuvamo našu demokratiju samo kao deo EU“, rekla je ona.

„Verujemo da će Rusija nastaviti da bude veliki izvor nestabilnosti u godinama koje dolaze i da moramo da se zaštitimo“, dodao je Sandu, na marginama samita Saveta Evrope na Islandu koji je završen u utorak.

„Rat u Ukrajini je učinio stvari crno-belim. Tako da je vrlo jasno šta znači slobodni svet, a šta autoritarni svet, za sve nas“, rekla je ona.

Rat Rusije u Ukrajini iznenada je učvrstio izglede za članstvo u EU za Ukrajinu i Moldaviju.

Obe zemlje su prošle godine podnele zahtev za pridruživanje bloku i u junu 2022. postale su zemlje kandidati, zajedno sa Gruzijom.

„Smatramo da je ovo realan projekat za nas i radujemo se što ćemo videti da će se to dogoditi što je pre moguće“, rekla je Sandu.

Do članstva bi, međutim, moglo da prođe deceniju ili više s obzirom na dugačku listu uslova koje zemlje kandidati moraju da ispune da bi mogle da sede uz druge nacije na jedinstvenom evropskom tržištu.

Za razliku od Ukrajine, Moldavija je dovoljno mala da može relativno lako da se integriše u Evropsku uniju.

Ali suočava se sa nekoliko izazova da svoje demokratske standarde podigne na nivoe EU, posebno u pogledu borbe protiv korupcije.

Njena krhka ekonomija, energetska bezbednost i pitanje Pridnjestrovlja, sa 30.000 proruskih populacija su pitanja kojima treba da se pozabave.

Pridnjestrovlje, na istoku Moldavije, nije priznato od međunarodne zajednice. Zona je nastala 1990. nakon kratkog građanskog rata koji je izbio kada se Sovjetski Savez raspao, a od 1992.  je zamrznuti sukob.

„Mi se borimo za mirno rešenje sukoba i pozivamo Rusiju da povuče svoje ilegalno stacionirane trupe“, rekao je Sandu.

„Potrebna nam je geopolitička prilika da bismo mogli da rešimo konflikt“.

Predsednica, koji je započela proces izvođenja svoje zemlje iz Zajednice nezavisnih država u kojoj dominira Rusija, zapitala je: „Kakve odnose možete imati sa režimom koji ubija nevine ljude u susednoj zemlji?“

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari