"Odmazda bezbednosnih službi Rusije je veća opasnost od ukrajinskih dronova": Ruski istraživački novinari o napadima Ukrajine na prestižni kompleks Moskva Siti 1Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV

Uprkos naizgled smirenosti Kremlja nakon dva napada dronom na prestižni kompleks Moskva Siti, grupa nebodera na reci Moskvi, oni su izazvali veliku zabrinutost među vladinim zvaničnicima i zaposlenima u velikim korporacijama, koji imaju kancelarije u oštećenim neboderima, pišu u analizi za cepa.org ruski istraživački novinari Irina Borogan i Andrej Soldatov, koosnivači Agentura.ru, koji već više decenija prate ruske službe bezbednosti.

Nije bilo poginulih niti povređenih, a dronovi su uništili samo staklo na nekoliko spratova. Ali napadi su doveli do „rata“ među najvišim ešalonima ruskog društva“.

Moskva Siti je jedino mesto u ruskoj prestonici koje podseća na američki centar.

Potpuno novi neboderi svih vrsta i oblika su najpoželjniji poslovni prostor u centru prestonice – ne samo zato što omogućavaju pristup vladinim zvaničnicima koji zauzimaju Kulu ministarstava, izgrađenu kao deo kompleksa 2016.

Tu je i toranj, koji je, dva puta, 31. jula i ponovo 1. avgusta pogođen ukrajinskim dronom.

„Bio sam siguran da je nemoguće, prema teoriji verovatnoće, da ista zgrada može biti pogođena dva puta. Dakle, kada sam napustio svoju kancelariju u ponedeljak, bio sam apsolutno miran. Ali u utorak je taj osećaj nestao“, priznao je prijatelj osobe koja radi u oštećenoj zgradi.

Verovanje u teoriju verovatnoće očigledno je delio i Maksim Rešetnjikov, ministar ekonomskog razvoja, koji svom osoblju nije dao mogućnost da rade od kuće nakon prvog napada. Nakon drugog, to se promenilo i mnogi zaposleni su odlučili da se drže dalje od kancelarije.

U Kuli ministarstava nalaze se tri ruska ministarstva – digitalni razvoj, ekonomski razvoj i industrija i trgovina.

Ukrajinski dronovi su pogodili dva od tri, a samo je ministarstvo industrije i trgovine izbeglo udar.

Ovo je bio napad na civilne ciljeve, zabranjen ratnim zakonima, ali poznat Ukrajincima koji gotovo svakodnevno trpe takve napade ruskih snaga.

Postavlja se pitanje zašto bi ova ministarstva, na prvi pogled u potpunosti civilna, mogla biti privlačna za ukrajinsko osoblje.

Počnimo sa dronovima.

Sva tri ministarstva su direktno uključena u ruski nacionalni program bespilotnih letelica (UAV).

U aprilu je Putin predsedavao konferencijom o programu.

Među učesnicima su bili Maksut Šadajev, ministar digitalnog razvoja, Maksim Rešetnikov, ministar ekonomskog razvoja i Vasilij Osmakov, prvi zamenik ministra trgovine i industrije.

Oni su sedeli pored šefa FSB i zamenika ministra odbrane i razgovarali o dugoročnoj potražnji za bespilotnim letelicama koje garantuje vlada, najmanje do 2030.

Nije tajna da se Kremlj nada da će ove proizvode upotrebiti protiv Ukrajine.

Naravno, nisu svi funkcioneri u tim ministarstvima uključeni u vojne programe.

Većina nema nikakve veze sa ruskim ratnim naporima i nema bezbednosnu dozvolu ili vojnu obuku.

Oni su, po bilo kojoj definiciji, civili.

Mnogi od njih su mladi, visoko kvalifikovani, globalizovani profesionalci, koji ne izgledaju mnogo različito od svojih kolega u mestima poput londonskog Sitija.

Ali u režimu kao što je Putinov, to teško znači da im je zagarantovano da će ostati neumešani u kriminalne aktivnosti države.

Na primer, ta tri ministarstva su ključni akteri u ruskom programu zamene uvoza. Na prvi pogled, ovaj program nema nikakve veze sa vojskom, barem ne zvanično.

Osmišljen je da pomogne privredi da preživi sankcije.

Ali ako se bolje pogleda, postaje jasno da ovaj program pomaže kompanijama da zamene sankcionisane strane mikročipove – a neki od tih čipova završavaju u projektilima koji pogađaju ukrajinske gradove.

Razvoj telekomunikacija, koji nadgleda ministarstvo digitalnog razvoja, postao je oruđe potčinjavanja i okupacije pošto je odgovoran za postavljanje mreža ruskih operatera na okupiranim teritorijama.

Ruske mreže po zakonu moraju imati instaliranu opremu za cenzuru i nadzor, a to znači da kada se jednom razmeste u Ukrajini, njeni civili padaju pod pogled Velikog brata Rusije.

Administrativno osoblje ministarstva će bez sumnje sebi reći da samo sprovode propise, i da poštuju uputstva i zakone. Sve vrlo legalno.

Sada su uplašeni jer je rat došao na njihova radna mesta.

To se u Kijevu može smatrati uspehom, ali oni neće masovno napuštati svoja mesta.

Nažalost, totalitarni režimi poput Putinovog ne funkcionišu na taj način.

Vladini službenici u Kuli ministarstava možda su uplašeni napadima, ali je čista istina da je odmazda koju su isporučili ukrajinski eksplozivni dronovi i dalje manje verovatna od odmazde od strane FSB-a.

Zaposleni treba samo da bacite pogled preko svog radnog prostora do prostrane kancelarije Ministarstva digitalnog razvoja u Kuli ministarstava koju je donedavno zauzimao Maksim Paršin, zamenik ministra.

On je nadgledao nacionalni program supstitucije uvoza.

Sredinom jula je uhapšen i poslat u zatvor.

Još uvek postoji mala šansa da se teorija verovatnoće može primeniti na napade dronovima, ali sigurno ne pruža zaštitu od represije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari