Priča o dve bolnice 1Foto: Miroslav Dragojević

Od momenta kada je svet postao svestan postojanja novog smrtonosnog virusa korona COVID19 i njegovog ubrzanog širenja među stanovnicima jedne kineske oblasti, vlade širom sveta planiraju i spremaju se da preduzmu odgovarajuće korake.

Ali skoro da niko nije mogao da predvidi nivo razaranja i teškoća koje će virus ubrzo doneti društvima u celom svetu.

Kao kada ubacite kap boje u činiju punu vode, virus se proširio čak i do najudaljenijih krajeva. S obzirom da radim u globalnoj mreži, svaki dan čitam izveštaje o njegovom uticaju na velike sile, naše evropske komšije, kao i najmanja ostrvska društva na Pacifiku i Atlantiku.

Kao britanski diplomata koja radi od kuće u Beogradu ja sam u svakodnevnom kontaktu s britanskim ambasadama i kolegama na Zapadnom Balkanu i budno pratim dešavanja kako u UK-u tako i u Srbiji.

Moja ambasada i Ambasada Srbije u Londonu sarađuju međusobno kako bi pomogle britanskim i srpskim građanima koji su se zatekli u jednoj ili drugoj zemlji u vreme krize. Ovo nije prvi put da je epidemija povezala naše dve zemlje.

Kuća u kojoj živim, rezidencija britanskog ambasadora u Beogradu je dobila ime po škotskoj doktorki Elsi Inglis. 1914. godine, dr Inglis je osnovala „Bolnice škotskih žena“.

Bolnice su brojile 1.500 žena iz UK-a, Novog Zelanda, Australije i Kanade i obezbeđivale medicinske sestre, lekare, vozače, kuvare i pomoćno osoblje za 14 bolnica u inostranstvu. Dr Inglis je vodila jedinicu stacioniranu u Srbiji, koja je imala 1000 kreveta i 250 članova osoblja.

Jedna od tih bolnica je bila u Kragujevcu koji je, zajedno s Valjevom, bio centar žarišta epidemije tifusa koji je harao centralnom i zapadnom Evropom 1915. godine.

Vek kasnije, Ujedinjeno Kraljevstvo pravi pet novih bolnica s preko 10.000 kreveta kako bi uspelo da se izbori s pandemijom virusa korona. Britanska vojska pomaže kod planiranja i izgradnje ovih ustanova.

U Londonu, nova bolnica s 4.000 kreveta, koja je dobila ime po pioniru medicinske nege iz 19. veka Florens Najtingejl, nalazi se u Eksel centru, mestu gde su se 2012. godine održavale Olimpijske igre. U Velsu je postavljena nova poljska bolnica s 2.000 kreveta na Principaliti stadionu, domu velškog ragbija.

U Škotskoj je bolnica za vanredne situacije smeštena u zgradi koja je trebalo da bude mesto održavanja velike COP 26 UN-ove konferencije o klimatskim promenama u novembru ove godine, a koja je odložena za 2021.

Za ovu bolnicu se već zna u Srbiji s obzirom da je ona dobila ime po Lujzi Džordan. Lujza je bila medicinska sestra iz Glazgova koja je došla u Srbiju da radi u jednoj bolnici gde su ležali oboleli od tifusa i tu je umrla 1915. godine.

Pre samo nekoliko nedelja sam bila na godišnjoj komemoraciji u Kragujevcu koja se održava svake godine u znak sećanja na britanske medicinske radnike.

Doktorka Inglis i sestra Džordan verovatno ne bi mogle da prepoznaju današnje moderne medicinske resurse, opremu, istraživanja i dostignuća. Ali ova epidemija COVID19 koja utiče na svaki deo društva nas podseća na to koliko je čovek slab i nemoćan pred licem nove bolesti.

Nove bolnice COVID19 u Srbiji i UK-u nisu mnogo drugačije od one u Kragujevcu od pre sto godina.

Jako puno truda i rada se posvećuje svuda brizi o bolesnima, ali takođe i radu na razvijanju testova, pronalaženju lekova, pravljenju respiratora, zaštitne i medicinske opreme. Britanske kompanije postaju kreativne i inovativne u želi da pruže podršku u borbi protiv COVID19 u trenutku kada potrebe za osnovnom opremom prevazilaze zalihe na državnom i globalnom nivou.

Pivare i destilerije su prilagodile svoje proizvodne linije kako bi mogle da prave sredstva za suvo pranje ruku.

Napredne inženjerske kompanije kao što su F1 Meklaren i Dajson rade sa svojim partnerima i konkurentnim firmama kako bi brzo razvili i konstruisali respiratore u dovoljnom broju.

Kompanija JCB pravi delove za nove respiratore. Land Rover Jaguar ima za cilj da napravi 5.000 zaštitnih vizira nedeljno za britansko zdravstvo (engl. NHS), kao i da podele svoj dizajn sa drugim lokalnim kompanijama, kako bi ubrzali i povećali obim proizvodnje zaštitnih vizira.

Moderne komunikacione tehnologije su nam takođe otvorile nove vidike i načine rada kako bi mogli da budemo u kontaktu u doba krize. Vlade i međunarodne organizacije održavaju onlajn sastanke. NjKV Princ od Velsa – koji se i sam nedavno oporavio od virusa korona – je virtuelno, uz pomoć interneta otvorio novu Florens Najtingejl bolnicu.

Ipak postoji jedna stvar koja je ostala ista. Medicinsko osoblje širom sveta danas je podjednako hrabro i saosećajno kao što su to bile Lujza i druge ‘škotske’ sestre pre jednog veka. Mi ostali im dugujemo ogromnu zahvalnost.

Autorka je ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari