Foto: EPA/PHIL NIJHUISIran su zahvatili masovni protesti koji danima ne jenjavaju. Nezvanični podaci ukazuju da je više od 500 ubijenih i deset hiljada uhapšenih. S obzirom na to da u zemlji uglavnom ne radi internet, nije poznato da li su te brojke tačne ili su čak još gore.
Ono što je za sada poznato jeste to da su demonstracije u Iranu izbile 28. decembra nakon dramatičnog pada domaće valute rial i porasta cena osnovnih namirnica. Protesti su se brzo proširili na desetine iranskih gradova, a izazvali su i smenu čelnika Centralne banke.
O situaciji u Iranu za Danas govori Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu.
„Protesti u Iranu su postali učestali. Međutim ovi poslednji su najobimniji, zato što je ekonomska situacija u Iranu složenija neko prije. Ako se uzme u obzir činjenica da je Iran već četiri decenije pod ozbiljnim međunarodnim sankcijama, koje su pogoršane u 12 dnevnom ratu sa Izraelom, sve je to izazvalo ogromnu inflaciju, rast nezaposlenosti, osiromašenje, osećaj nesigurnosti među običnim stanovništvom i na kraju kulminiralo ovim najnovijim protestima, koji su usmereni uglavnom na ekonomsku situaciju, a ne na rušenje režima“, objašnjava profesor Muhasilović.

Kako ukazuje, određene snage unutar Irana, koje su antirežimski nastrojene, svakako pokušavaju da okrenu pravac demonstracija i usmere ga protiv iranskog režima. On dodaje da demonstrantima pomažu velike sile, na prvom mestu SAD, ali i Izrael, pokušavajući da naprave antirežimske proteste, koji to inicijalno nisu.
„Tramp je pojačao vojno prisustvo u regionu, pogotovo u Persijskom zalivu i zapretio da ukoliko dođe do upotrebe sile od strane iranskog režima da će pomoći demonstartima da sruše režim. Iz toga se vidi jasni pravac delovanja SAD i Izraela. Pokušavaju da to prikažu kao antirežimski bunt totalno previđajući jako lošu ekonomsku situaciju koju su najvećim delom izazvale upravo SAD – sankcijama i bombardovanjem Irana“, ističe Muhasilović.
Naš sagovornik smatra da je vrlo moguće da će uskoro doći do nekog vida intervencije u Iranu, ukazujući da bi to bilo vrlo riskantno ne samo za SAD već i za ceo svet.
„Izrael primarno huška Vašington na Iran. To bi povuklo celu regiju u nestabilnu situaciju, što bi definitivno imalo određene refleksije i na globalnu sigurnost i lošu globalnu ekonomsku situaciju. Automatski bi dovelo do rasta globalne inflacije, rasta cena nafte…“, navodi Muhasilović.
Ipak, Danasov sagovornik veruje da postoji jedan deo američkog političkog establišmenta koji je svestan da bi se to vratilo kao bumerang, ali i posledice koje bi moglo da izazove.
„Iran nije Venecuela, jer u više pokušaja da se sruši režima pokazalo se da se na kraju iranski narod ipak konsolduje. Šanse su izjednačenje – da li će doći do smirenja krize ili ozbiljinijeg sukoga u koji bi bili involvirani SAD i Izrael. Dodao bih i to da Izrael aktivno koristi svoje agente među iranskim državljanima u Izraelu kako bi se ceo tok demonstracija usmerio protiv režima“, zaključuje profesor Muhasilović.
Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok smatra da je ovo što se dešava u Iranu – ustanak.
„Je li to revolucija u smislu one revolucije koja je 1979. godine srušila šahovu diktaturu ili ova sada ruši teokratsku, odnosno klerikalnu diktaturu. Ako uspoređujemo jednu i drugu revoluciju, još uvijek nismo došli do one točke zbog koje je iranska revolucija 1979. godine uspjela, a to je da je apsolutno cijeli narod svih svjetonazora i slojeva društva stao protiv diktature šaha Pahlavija i u tome im se pridružio cjelokupni represivni mehanizam”, istakao je Obućina, prenosi HRT.
On smatra da je za rušenje ove vlasti potrebna takva snaga, ali nije siguran da se represivni mehanizam okrenuo protiv vlasti.
Iranski ministar spoljnih poslova izjavio je u ponedeljak da je zemlja spremna za rat, nakon novih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će vojno intervenisati ako režim nastavi da guši proteste.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


