Putinova mobilizacija mogla bi da preokrene dogovor koji ga drži na vlasti 1Foto: EPA-EFE/ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / POOL

Ruski predsednik Vladimir Putin je za manje od nedelju dana uspeo da uradi nešto potpuno neočekivano: praktično je otkazao društveni ugovor koji ga je držao na vlasti više od dve decenije.

Putinov dogovor sa ruskim biračima je dugo bio zasnovan na pretpostavci da se oni neće mešati u politiku, a da će im zauzvrat garantovati bar minimum stabilnosti. I činilo se da je to bio dogovor koji je ponuđen Rusima kada je Putin započeo invaziju na Ukrajinu 24. februara ove godine, piše CNN, prenosi N1 Zagreb.

Putin je tadaoprezno naglasio da će vojni napad, koji on eufemistički naziva „specijalnom vojnom operacijom“, voditi samo profesionalni vojnici. Bila je to fikcija koja je omogućila mnogim Rusima da se uljuljkaju u osećaj da je još uvek sve normalno, da nastave da žive u Moskvi ili Sankt Peterburgu, da ostanu ravnodušni prema stravičnom pokolju u Ukrajini.

Ali „delimična mobilizacija” koju je lider Kremlja najavio prošle nedelje naglo je okončala tu situaciju, a sada se ruskom politikom širi strah. Dugi redovi automobila na granicama Rusije sa Finskom, Gruzijom i Mongolijom pokazuju da hiljade ruskih muškaraca koji ispunjavaju uslove za vojnu službu glasaju nogama. Novi protesti izbijaju u regionima u kojima žive etničke manjine. Neki su zapalili i vojne kancelarije, a jedan vojni oficir je streljan.

Sada kruže glasine da se ruska vlada možda sprema da zatvori svoje granice kako bi sprečila vojno sposobni muškarci da napuste zemlju, ili će možda biti proglašena neka vrsta vanrednog stanja.

Poricanja Kremlja nisu baš umirila Ruse.

„Ne znam ništa o tome“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o mogućem zatvaranju granice. „O tome još nema odluka.

Putin je izgradio svoju moć u Rusiji na prikazivanju sebe kao suprotnosti bivšem predsedniku Borisu Jeljcinu, koji je vodio zemlju tokom haotične postsovjetske tranzicije 1990-ih. Ali danas, scene razjarene rulje koja se sukobljava sa državnim službenicima i ulične tuče sa policijom zbog regrutacije muževa i sinova izgledaju kao flešbekovi iz te decenije.

Isto važi i za video snimke koji se pojavljuju na ruskim Telegram kanalima i drugim društvenim mrežama. Čini se da neki od njih pokazuju kako ruskim regrutima govore da će biti poslani na front bez skoro nikakve obuke. Jedan video koji je postao viralan prikazuje ženu u vojnoj uniformi koja govori novim regrutima da moraju sami da se brinu o svojoj osnovnoj opremi, od vreća za spavanje do medicinskog materijala.

Zamolite devojke, supruge, majke da vam pošalju higijenske uloške, najjeftinije uloške i najjeftinije tampone“, kaže ona na snimku čija autentičnost nije potvrđena. „Znate li čemu služe tamponi? U ranu od vatrenog oružja umetnete tampon, on nabrekne i zatvori ranu. To sam naučio u Čečeniji“.

Invazija u Ukrajini i paralele s Prvim čečenskim ratom

 

Prvi čečenski rat od 1994. do 1996. završio je ponižavajućim porazom Ruske Federacije. Razotkrio je veliku korupciju u vojsci i slom ruske vojne moći.

Putin je potom došao na vlast nakon Drugog čečenskog rata, koji je počeo 1999. U tom ratu Kremlj je mnogo čvršće kontrolisao medije, što je pomoglo Putinu da stvori auru kompetentnosti i čvrstine oko sebe.

Ali slike mrtvih i zarobljenih ruskih vojnika i uništene opreme u Ukrajini danas pružaju snažnu vizuelnu paralelu sa katastrofalnim Prvim čečenskim ratom, kada su fotografi snimili slike prestravljenih i loše opremljenih regruta u čečenskom zatočeništvu.

Putin je vodio zemlju tokom profesionalizacije ruske vojske, koja je trebalo da smanji upotrebu vojnih obveznika i stavi veći akcenat na vojnike po ugovoru. Za ovo postoji dobar razlog: tretman regruta u ruskoj vojsci tradicionalno je veoma brutalan, a grupe aktivista kao što je Komitet vojničkih majki mobilisale su se tokom čečenskih ratova da pomognu u pružanju pravnih saveta regrutima. Ruske majke su se čak organizovale da dovedu svoje sinove kući iz čečenskog zatočeništva, i često su kritikovale vladu zbog postupanja prema sopstvenim vojnicima.

Nedavni protesti protiv Putinove delimične mobilizacije podsećaju da je regrutacija i dalje osetljiva tema u ruskom političkom životu. Nasilni antimobilizacioni protesti u nedelju u Mahačkali, glavnom gradu regiona Dagestan na Severnom Kavkazu, videli su žene, čiji snimci kruže društvenim mrežama, kako se sukobljavaju sa policijom govoreći: „Zašto nam oduzimate decu? Ko je koga napao? Rusija je ta koja je napala Ukrajinu!“

Ovo objašnjava zašto Putinovi najvatreniji propagandisti takođe kanališu deo gneva javnosti na ono što se čini da je progon građana u režiji zvaničnika lokalne vlasti, dok vojni oficiri izdaju pozive inače medicinski nesposobnim muškarcima i kucaju na vrata ljudi da bi se susreli sa nekom vrstom od kvote.

Margarita Simonjan, glavna urednica državnog kanala RT (bivši Russia Today) objavila je niz pritužbi na brutalni pristup zvaničnika koje se šire na društvenim mrežama, uključujući i jedan slučaj u kojem je njihov zaposlenik otišao na odmor sa povratnom kartom u rukama i vraćen je na granicu.

Međutim, takve kritike upućene nižim funkcionerima koji revnosno ili nekompetentno izvršavaju naređenja ne idu protiv Putina. Ovo podseća na stari motiv iz ruske istorije o „dobrom caru“ i „lošoj aristokratiji“. Car – u ovom slučaju Putin – u javnosti je viđen kao mudar i velikodušan (iako daleki) vladar, dok se njegovi potčinjeni i korumpirani zvaničnici okrivljuju za podrivanje Putinovih dobrih namera. Oni su stoga mete narodnog gneva, a ne vladara.

Postoji i implicitna pretnja. Nisu samo loši lokalni zvaničnici ti koji bi mogli biti kažnjeni zbog neispunjavanja zadatih kvota. Vojni pozivi su i sredstvo za ulivanje straha i pasivnosti među građane. U drugom postu na društvenim mrežama, Simonjan je sa zadovoljstvom primetio da su pozivi za mobilizaciju dostavljeni ljudima koji su učestvovali u protestu protiv mobilizacije na glavnoj magistrali Arbat usred Moskve.

Svi muškarci koji su bili na antimobilizacionom skupu na Arbatu dobili su pozive za mobilizaciju, njih više od 200. Još jedna pošiljka je spremna“, napisala je ona. „Bolji su od, na primer, učitelja godine iz Pskova, po mom mišljenju.

Kompetentna ili ne, delimična mobilizacija bi mogla da bude jedan od najrizičnijih poteza u Putinovoj karijeri. I dok i dalje čvrsto drži moć u svojim rukama, istovremeno uklanja fundamentalni komad iz ruske slagalice Jenga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari