Bošnjački poslanici traže uvođenje i bosanskog jezika u službenu upotrebu u RS

Obrazlažući nacrt zakona, Salkić je istakao da su službeni jezici na državnom nivou, u Federacija BiH i distriktu Brčko – srpski, hrvatski i bosanski, a da to nije slučaj u RS.

„Jedino u ovom entitetu imamo negiranje postojanja bosanskog jezika kao službenog jezika“, poručio je Salkić.

On i Hurtić su istakli da je cilj nijhove inicijative sprečavanje diskriminacije bosanskog jezika u RS, pozivajući se na odredbe Ustava BiH i konvenciju o ljudskim pravima, koji garantuju ravnopravnost i nediskriminaciju bilo koje etničke grupe.

Poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica izavio je da neće biti podržan nacrt zakona, jer je, kako je kazao, pitanje jezika, pre svega, lingvističko, a ne političko.

On je ocenio da, za razliku od nacionalne pripadnosti, koja se može posmatrati kao subjektivan osećaj i jedno od individualnih prava, jezik sa svojim sadržajem i pravilima spada u objektivne kategorije.

Prema njegovim rečima, jezik kojim danas govore sva tri konstitutivna naroda, Srbi, Bošnjaci i Hrvati u BiH, standardizovao Vuk Stefanović Karadžić svojom gramatikom i rečnikom.

„Zato, lingvistički gledano, može postojati samo jedan – srpski jezik“, ocenio je Mazalica.

Dodao je da se „političkim, ustavnim i zakonskim nasiljem ne može derogirati struka i da to nisu ni pomislili pokušati Amerikanci, Meksikanci, Brazilci ili Austrijanci, koji govore engleskim, španskim, portugalskim ili nemačkim jezikom“.

„Samo Bošnjaci i Hrvati koriste Vukovu reformu da bi napravili sebi jezike, a onda ih nazivaju prema svom nahođenju“, naglasio je Mazalica.

Prema Ustavu Republike Srpske službeni jezici u upotrebi u tom entitetu su jezik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.

Vlada Republike Srpske osporava da se maternji jezik Bošnjaka naziva bosanski i da se kao takav upisuje u zvanična dokumenta.

Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz 2016. zaključio je da „jezik bošnjačkog naroda“, prema Ustavu RS, neutralna odredba i da je u skladu sa Ustavom BiH.

Odlukom je konstatovao i da se u Ustavu BiH nigde ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda, već da Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele.