Kako je Šmit pokušavao da odlikuje naciste 1Foto: EPA-EFE/JASMIN BRUTUS

Iako je evidentno da iza zavese postoje pritisci na samog Visokog predstavnika Kristijana Šmita da nametne izmene Ustava FBiH i Izbornog zakona, sasvim je jasno da bi, u slučaju nametanja, najveću odgovornost snosio lično on.

I na bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, podseća istraga.ba,  vršen je pritisak iz međunarodne zajednice da ne nameće zakon kojim je kriminalizirano negiranje genocida, ali je, na kraju, odluka bila njegova.

Više od deceniju, u međunarodnoj zajednici su snažni glasovi za gašenje OHR-a, a njihov ključni argument bi bio da su “sada i Bošnjaci protiv OHR-a“, čime bi se otvorio put za kraj ove institucije.

Nametanje izbornog zakona bio bi verovatno poslednji Šmitov potez u BiH, ukazuje istraga.ba, koji bi obeležio njegov mandat, jednako kao što je Inckov mandat obeležilo nametanje kojim je zabranjeno negiranje genocida.

Imajući u vidu da se Šmitove izmene Izbornog zakona temelje na udovoljavanju zahtevima HDZ-a, njegovo nasleđe u Bosni i Hercegovini bi bilo zapamćeno kao cementiranje etničkih podela, ukazuje se.

Šmitova politička karijera bila je u znaku skandala. Njegovi protivnici su podsžećali da je ostao bez pozicije ministra poljoprivrede zbog skandala sa odobrenjem korišćenja pesticida, ali ipak najveći skandal, koji je kasnije zataškan, bio je  2007.  kada je kao državni sekretar za odbranu pokušao da rehabilituje nacističkog pilota Vernera Moldersa.

Kako je pisao nemački magazine Konstraste, upućuje portal, nemački ministar odbrane Peter Štruk (SPD) 2005 je, nakon kritika u javnosti, zabranio da se jedna vazduhoplovna jedinica zove po Moldersu.

Dve godine nakon toga, Šmit je pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju ovog pilota Luftvafe.

Molders je, kako piše nemački magazin Kontraste, bio jedna od poznatih figura Trećeg Rajha, između ostalog zahvaljujući jako bliskim vezama sa Hermanom Goringom, šefom nacističkog vazduhoplovstva i jednim od prvih Hitlerovih saradnika.

Molders se, navodi Kontraste, borio na strani nacista u Drugom svetskom ratu, kao i ranije u Španskom građanskom ratu kao dobrovoljac. Bio je pripadnik zloglasne legije Kondor, tokom čijih bombardovanja su ubijene hiljade civila. Sam Hitler ga je nagradio najvišim odlikovanjima, a nakon pogibije proglašen je “herojem nacional-socijalizma“.

Uprkos tome, pisao je nemački magazin, Šmit je branio Moldersa, govoreći na televiziji da ovaj nacistički pilot “nema smeđih mrlji na svom prsluku“.

Njemačka javnost je tada žestoko reagovala, podsećujući da je Legija Kondor, kojoj je Molders pripadao, učestvovala u zločinima.

Strajući u odbranu Moldersa, Šmit je, kako je pisao magazin Kontraste, prekršio rezoluciju Bundestaga u kojoj je rečeno da se neće dodeljivati odlikovanja pripadnicima Kondor legije.

Među ostalim, reagovao je istoričar Detlef Bald koji je naglasio da je Molders gradio karijeru kao verna karika u nacional-socijalističkom lancu, te da je kao pilot učestvovao u nacističkom bombardovanju Londona i Dunkirka.

Šmit je utvrdio da Molders nije imao nikakve veze sa nacističkom ideologijom, što je demantovao istoričar Bald, kazavši da su Šmitove tvrdnje netačne i vrlo opasne, jer je Molders bio aktivni propagator nacional-socijalizma, te da se nikada nije distancirao od projekta istrebljenja Jevreja.

Magazin Kontraste je tada podsetio na Moldersovo ushićenje povodom prizora zapaljenog Dunkirka, kao i njegove stavove da je “divan osećaj za Nemce boriti se u (ovom) ratu“.

Ovaj nemački medij je tada ocenio da je vrlo opasno što Šmit, u ime Ministarstva odbrane, pokušava da rehabilituje nacističkog pilota i ikonu desničarskih esktremista u Bundesveru.

Petnaest godina kasnije, Šmit nije našao za shodno da se uključi u borbu protiv diskriminacije nad Jevrejima i Romima u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Umesto toga on je odlučio da bonska ovlašćenja koristi za produbljivanje etničke segregacije i cementiranje pozicije u vlasti HDZ-a, stranke koja neguje tekovine herceg-bosanskih moldersa.

Ako dođe do nametanja Izbornog zakona, bosanskohercegovačka i međunarodna javnost će pamtiti Kristijana Šmita po tome, što je nakon pokušaja rehabilitacije nacističkog heroja Vernera Moldersa, omogućio HDZ-u da neguje tekovine Darija Kordića i drugih ratnih zločinaca koje ova stranka uzima kao svoje političke uzore.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari