Šefovi diplomatija Turske i Rusije razgovarali o mirovnim pregovorima Azerbejdžana i Jermenije 1Ilustracija Foto: EPA-EFE/ARMENIA DEFENCE MINISTRY

Ministri spoljnih poslova Turske i Rusije Hakan Fidan i Sergej Lavrov razgovarali su danas o mirovnim pregovorima Azerbejdžana i Jermenije.

Agencija Anadolija prenela je navode neimenovanog diplomatskog izvora koji je rekao da su dvojica ministara razgovarali telefonom.

Isti izvor javlja da su Fidan i Lavrov razgovarali o mirovnim pregovorima Azerbejdžana i Jermenije, a da je Fidan istakao da je važno da što pre bude potpisan mirovni sporazum.

Dve rivalske kavkaske zemlje angažovale su se početkom decembra da „preduzmu konkretne mere“ da „normalizuju veze“, što su pozdravili brojni posredinici sukoba. Sastanak predstavnika dve zemlje usledio je posle pobede Azerbejdžana u blic ofanzivi u septembru kada je Baku povratio kontrolu nad tom spornom teritorijom.

Azebejdžan i Jermenija decenijama su u sporu oko te oblasti i vodili su dva rata oko nje, jedan između 1988. i 1994. i drugi u jesen 2020. godine.

Azerbejdžan je 24-oročasovnoj ofanzivi u septembru uspeo da povrati tu teritoriju koja mu je do tada izmicala kontroli. U toj azerbejdžanskoj ofanzivi uhapšeno je više predstavnika separatista u Nagorno Karabahu, a više od 100.000 od 120.000 stanovnika te oblasti pobeglo je u Jermeniju.

Vođa jermenskih separatista u Nagorno Karabahu Samvel Šahramanijan je 26. septembra, nekoliko dana pošto je Baku povratio enklavu, potpisao ukaz o raspuštanju „svih vladinih institucija“ te separatističke republike od 1. januara 2024. godine. Tada je napisao, da će kao posledica toga Republika Nagorno Karabah prestati da postoji.

Međutim danas je Šahramanijan izjavio da poništava odluku o raspuštanju secesionističkih institucija, koju je prihvatio i najavio ranije za 1. januar 2024. godine.

Ovaj spektakularni preokret događa se manje od deset dana od kada je najavljeno zvanično rasformiranje samoproklamovane separatističke republike Nagorno Karabah, predviđene od kraja septembra ukazom Šahramanijana za 1. januar 2024. godine, više od 30 godina od njenog formiranja.

U realnosti on zapravo nema više prava ovlaščenja o sudbini te enklave od kada je Azerbejdžan povratio celu tu planiinsku oblablast u blic ofanzivi u septembru, primoravši separatiste da polože oružje, piše Frans pres.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari