Službeni jezik u Moldaviji je sada rumunski - zbog čega? 1Foto: EPA/STRINGER

Predsednica Moldavije Maja Sandu potpisala je zakon kojim se službeni jezik u zemlji menja sa moldavskog na rumunski. Reakcije iz Rusije tim povodom signaliziraju slabost, ocenjuje Ben Dubov, osnivač kompanije Omelas specijalizovane za podatke i analizu o tome kako države manipulišu vebom, u tekstu za cepa.org.

Politikolog u jednom vodećem ruskom listu, ukazuje Dubov, izjavio je da „zakon o službenom jeziku nagoveštava likvidaciju Prijednjestrovlja“, ilegalne enklave koju je okupirala Rusija na teritoriji Moldavije. Taj potez je, navodi se u tekstu u glavnom ruskom tabloidu, „bio deo šire zavere Sjedinjenih Država da podele svet“.

Ništa manje nisu bile prigušene ni ocene predlagača.

„Mi, zajedno sa više od 27 miliona ljudi širom sveta govorimo rumunski, jedan od zvaničnih jezika Evropske unije“, kazala je Sandu.

Rumunsko ministarstvo spoljnih poslova navelo je: „Usvajanje zakona pokazuje zrelost društva Republike Moldavije i njegovu privrženost prostoru vrednosti na kojem se zasniva Evropka unija“.

Zakon, međutim, neće promeniti jezik (kojim govori oko 75 odsto Moldavaca). Nisu potrebni ni novi udžbenici, prevodioci niti novo izdavanje dokumenata.

Zakon samo menja oznaku koja se primenjuje na jezik većine. Može li promena načina na koji definišemo stvarnost bez stvarne promene stvarnosti imati uticaja na rumunske zahteve i ruske strahove?

Od sticanja nezavisnosti Moldavija ja započela proces (zajednički za zemlje koje je nekada okupirala Rusija) derusifikacije, preimenovanja ulica Puškinovih u ulice Stefana cel Mare i zamena spomenika ruskim i sovjetskim liderima svetinjama rumunskih pravoslavih svetitelja.

Zvaničnici su obeshrabrili nastavu na ruskom jeziku a broj ljudi koji govore ruski u zemlji pao je za 30 odsto između 2004. i 2014.

Sve se to dešavalo u pozadini rumunskog ekonomskog i vojnog uspona.

Rumunski BDP po glavi stanovnika 2021. je iznosio 15.000 dolara. Moldavija je, pre prošlogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, bila najsiromašnija država u Evropi sa BDP po glavi stanovnika od 5.000 dolara.

Rumunija se pridružila NATO-u 2004, što je podstaklo potpunu rekonstrukciju vojske i zaštitu od moguće strane intervencije. Tamo je sada stacionirana borbena grupa NATO-a predvođena Francuskom.

Moldavija je i dalje delom okupirana od strane ruske vojske.

Evropski model u Rumuniji pružio je ogromnu suprotnost evroazijskom modelu koji preferira Rusija: oko 258.000 Moldavaca živi u Rumuniji, što je ekvivalent dcesetini stanovništva Moldavije a skoro trećina ima rumunske pasoše.

Ali većinu industrijalizacije Moldavije preduzeli su carevi i Sovjeti tako da je na primer energetska infrastruktura Moldavije priključena na Rusiju.

Promena toga je dug i bolan proces. Između ruske energetske ucene i pridnjestrovskog pištolja uperenog u glavu Kišinjeva Kremlj je uspeo da ima svoje klijente u moldavskom bloku komunista i socijalista na vlasti tokom većeg dela u protekle tri decenije.

Preimenovanje jezika u rumunski, iako je na kraju vođeno materijalnim težnjama da se dostigne nivo rumunskog bogastva, mnogo više govori o nematerijalnom.

Moldavija ima rusku istoriju – vojnom snagom i diplomatskom oštrinom car je oslobodio hrišćansku Moldaviju od turskog ugnjetavanja u 19.veku.

Dok je proto-fašistička Rumunija zgrabila zemlju u anarhiji ruske revolcije prošlo je samo dve decenije pre nego što su se Sovjeti vratili 1940.

Pretnja moldavskom suverenitetu i identitetu uvek potiče sa Zapada i samo snaga i moć koji proizilaze iz Moskve mogu da ih obuzdaju. Moldavski jezik stavlja zemlju u narativ ruskog solobođenje sa trenutnim zapadnim sklonostima aberacijom dok je povratak Rusiji neizbežno vraćanej srednje vrednosti. Ili, bar tako kaže Rusija.

Rumunski identitet postavlja radikalno drugačiji narativ: istoriju koja seže do Rimljana i ujedinjuje Moldaviju sa Italijom, Francuskom, Španijom i Portugalom.

Odvajanje Moldavaca od njihove etničke braće je istorijska nedaća, nesretan rezultat postojanja na granici između Rusije i osmanske Visoke Porte. Pretnja rumunskom jedisntvu uvek je dolazila od dalekih imerija koje žele da prošire svoj stisak.

Rumunski jezik uklapa Moldaviju u zapadnoevropsku priču a rusko maltretiranje i pokoravanje predstavlja privremenu aberaciju.

Preimenovanje jezika možda neće samo po sebi promeniti stvarnost ali narativi koje ljudi prihvataju mogu radikalno promeniti njihovo ponašanje.

Rezultati ovog procesa mogu promeniti materijalnu realnost mnogo više od svih pretnji Gasproma i Raša Tudej pretnji zajedno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari