Strani i američki politički lideri razočarani Bajdenovom odlukom 1Foto: EPA-EFE

Predsednik SAD Džozef Bajden tvrdi da je odluku o tome da ne produži ostanak američkih vojnika u Avganistanu doneo zbog rastuće opasnosti od napada Islamske države na vojnike i civile na aerodromu u Kabulu.

Bajden je na virtuelnom sastanku lidera Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta G7 potvrdio u utorak da će krajnji rok za završetak misije američke vojske u Avganistanu biti 31. avgust što je, piše Gardijan, potez koji će najverovatnije podstaći kritike da Amerika napušta svoje avganistanske partnere u korist talibana.

“Trenutno održavamo takav tempo da će evakuacija biti završena do 31. avgusta. Što pre završimo, to bolje. Jer svaki dan operacije donosi dodatni rizik po naše vojnike”, poručio je Bajden u televizijskom obraćanju iz Bele kuće.

Prema njegovim rečima, “akutni i rastući” rizici uključuju i moguće terorističke napade ogranka Islamske države u Avganistanu, poznatog pod imenom ISIS-K, koja je “zakleti neprijatelj talibana”.

“Svaki dan proveden na terenu je još jedan dan za koji ne znamo da li će ISIS-K za metu uzeti aerodrom i napasti i američke snage i savezničke snage i nedužne civile”, rekao je Bajden.

Međutim, on je naglasio i da će okončanje misije evakuacije do 31. avgusta i poštovanje ovog roka zavisiti od toga da li će talibani biti spremni na saradnju i omogućavati pristup aerodromu ne prekidajući operacije.

Bajden je istakao da je od 14. avgusta iz Kabula evakuisano 70.700 ljudi.
Iako razočarani, lideri G7 morali su da prihvate Bajdenovu odluku da rok 31. avgusta neće biti produžen.

“Hoću da naglasim da naravno SAD imaju vođstvo ovde. Bez SAD mi drugi ne možemo da nastavimo misiju evakuacije”, rekla je nemačka kancelarka Angela Merkel.

“Ići ćemo do poslednjeg momenta do kog možemo. Čuli smo i šta je američki predsednik imao da kaže i šta su talibani rekli”, izjavio je britanski premijer Boris Džonson koji je otvoreno lobirao da američki vojnici ostanu prisutni na aerodromu u Kabulu i posle 31. avgusta.

“Uvereni smo da možemo da izvučemo još hiljade ljudi. Ali situacija na aerodromu ne postaje nimalo bolja i nastavljaju se potresne scene u kojima ljudi pokušavaju da pobegnu iz zemlje”, rekao je Džonson.

Jedan visoki francuski zvaničnik rekao je da se predsednik Emanuel Makron zalagao za produženje roka, ali da će se “prilagoditi” suverenoj američkoj odluci. “To je u rukama Amerikanaca”, dodao je on.

Bajdenova odluka nije razočarala samo strane lidere, već i domaće političare koji smatraju da je nerealno očekivati da evakuacija bude uspešno završena u roku, prenosi Gardijan.

“Ne postoji nijedan mogući način da izvučemo svakog Amerikanca koji je još uvek u Avganistanu u narednih sedam dana”, rekao je Kevin Mekarti, lider republikanaca u Predstavničkom domu.

“Sve ukazuje na to da operacija evakuacije ne može biti završena do 31. avgusta. Mnogi Amerikanci su i dalje zaglavljeni u provincijama izvan Kabula i neprihvatljivo je da još uvek ne postoji plan da se oni bezbedno izvuku odatle”, naglasio je Mit Romni, republikanski senator iz Jute i bivši predsednički kandidat.

Naročito se strahuje za sudbinu avganistanskih civila koji će, ukoliko ostanu u zemlji, biti suočeni sa odmazdom talibana zbog toga što su sarađivali sa zapadnim snagama, misijama i nevaldinim organizacijama.

“Ostavljanje ranjivih Avganistanaca – od kojih su mogi rizikovali svoje i živote svojih porodica u službi našoj zemlji – da se suoče sa gnevom talibana bi predstavljalo krajnju sramotu i moralni neuspeh. Misija evakuacije bi trebalo da bude okončana tek onda kada posao bude završen”, naglasio je Romni.
Iako su do sada bez većih uplitanja talibani omogućavali da se evakuacija odvija, njihov portparol Zabihulah Mudžahid je konferenciji za novinare u Kabulu naglasio da grupa neće prihvatiti produženje roka.

Kako prenosi Bi-Bi-Si, on je rekao i da talibani još uvek dozvoljavaju prolaz stranim državaljanima, ali da su počeli da sprečavaju Avganistance da stignu do aerodroma pošto su, kako je naveo, “njihove veštine neophodne da bi se obnovila zemlja”.

“Apelujemo na Amerikance da izmene svoju politiku i da ne ohrabruju Avganistance da odu iz zemlje”, dodao je Mudžahid. Radio Slobodna Evropa navodi da je Mudžahid rekao i da se život vraća u normalu u zemlji, ali da haos na aerodromu u Kabulu predstavlja problem.

Mudžahid je optužio SAD da odvode “avganistanske stručnjake”, poput inženjera, i istakao da su Avganistanu “potrebni njegovi talenti”.

On tvrdi da Avganistanci koji su se masovno okupili kod aerodroma u Kabulu treba da se vrate svojim kućama, poslovima i normalnom životu, jer za njih “nema opasnosti”.

“Živimo zajedno, rat je za nas završen”, dodao je on i naglasio da talibani garantuju njihovu bezbednost i da ne postoje spiskovi ljudi za odmazdu.

Međutim, Ujedinjene nacije su prethodno saopštile da postoje “verodostojni” izveštaji da talibani ubijaju pojedine Avganistance po kratkom postupku, prenosi Bi-Bi-Si.

Mudžahid je najavio i da će žene zaposlene u administraciji moći da se vrate na posao kada se obezbedi sigurnost. “Želimo da one rade, ali takođe i da bezbednost bude dobra” za to, rekao je on i dodao da do tada žene treba da ostanu kod kuće.

Svetska banka obustavila finansijsku pomoć Avganistanu

Svetska banka je obustavila finansiranje projekata u Avganistanu, obrazloživši ovaj potez zabrinutošću da će talibansko preuzimanje vlasti imati uticaja na razvoj zemlje i sudbinu žena.

“Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Avganistanu i njenog uticaja na izglede za razvoj zemlje, posebno u pogledu ženskih prava. Pauzirali smo isplate za naše operacije u Avganistanu i pomno pratimo i procenjujemo situaciju u skladu sa našim internim politikama i procedurama”, navela je u saopštenju portparolka Svetske banke Marsela Sančez-Bender, prenosi Si-En-En.

Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sedištem u Vašingtonu je opredelila preko 5,3 milijarde dolara za razvojne i projekte obnove u Avganistanu.

Do ovog poteza Svetske banke došlo je samo nekoliko dana pošto je Međunarodni monetarni fond suspendovao isplate Avganistanu.

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena je takođe zamrznula sredstva avganistanske centralne banke u SAD.

 

Merkel: Nećemo bežati od razgovora s talibanima

Nemačka će nastaviti da podržava Avganistance nakon isteka roka 31. avgusta, rekla je kancelarka Angela Merkel, poslanicima u nemačkom parlamentu, na početku rasprave o Avganistanu.

Prema njenim rečima, Berlin takođe neće bežati od razgovora sa talibanima, a Nemačka „intenzivno radi“ na evakuaciji avganistanskog osoblja pre isteka roka, javlja Dojče vele.

Nemačka je do sada evakuisala više od 4.600 ljudi, nemačke građane i lokalne pomoćne radnike, prema nemačkom ministarstvu odbrane.

Merkel je rekla da će Nemačka i nakon isteka roka, pokušavati da pomogne Avganistancima koji su radili sa njenim vojnicima i humanitarnim organizacijama koji žele da napuste Avganistan.

„Kraj vazdušnog mosta za nekoliko dana ne sme značiti prestanak napora da se zaštite afganistanski pomagači i pomogne onim Avganistancima koji su ostali u većoj hitnoj situaciji preuzimanjem Talibana“, rekla je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari