Teheran brani svoje crvene linije 1Foto: FoNet AP

Mnoštvo ljudi se u prošli petak posle molitve okupilo na ulicama oko Teheranskog univerziteta da osude teroristički napad koji se dogodio šest dana ranije u Ahvazu, gradu na jugozapadu Irana kada su ubijene 24 osobe, a ranjeno najmanje 60.

Prema iranskim medijima, demonstranti su uzvikivali parole protiv vlasti SAD, Izraela i Saudijske Arabije.

Prethodno je u obraćanju vernicima u džamiji, zamenik komandanta Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC) brigadni general Hosein Salami poručio „režimu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji, koji su glavni počinioci iza zločinačkih akcija u našoj domovini i žele da unesu nesigurnost na naše teritorije, da neće uspeti u njihovom naumu.“ „Ukoliko pređete naše crvene linije, mi ćemo sigurno preći vaše,“ rekao je Salami.

Petoro terorista je 22. septembra na vojnoj paradi u Ahvazu tokom obeležavanja Dana svete odbrane, kada je 1980, režim Sadama Huseina pokrenuo osmogodišnji rat protiv Irana, ubio 12 pripadnika IRGC, pored civila, među kojima su bile žene, mladi i jedan četvorogodišnjak.

Odgovornost za napad su preuzeli Ahvaski Front nacionalnog otpora, grupacija nezadovoljnih Arapa iz iranske provincije Kuzestan, čiji je Ahvaz glavni grad, te tzv. Islamska država (Daeš). Zvanični Teheran je protestovao kod Velike Britanije, Holandije i Danske jer navodno daju utočište avhaskim pobunjenicima i omogućavaju im propagandno delovanje.

Stejt department je osudio napad, ali su neposredno pre i posle toga američki zvaničnici davali oštre izjave o Iranu. Saudijska Arabija i UAE su negirali umešanost u pogibije u Avhazu.

Napad je povećao tenzije na uzavrelom Bliskom istoku. Region, između ostalog, potresaju ratovi u Siriji i Jemenu, sa posledičnim migranskim krizama, glađu i epidemijama; postizbornom nestabilnošću u Iraku i Libanu; sukobom arapskih država iz Persijskog zaliva sa Teheranom; povlačenjem SAD iz međunarodnog sporazuma o nuklearnom programu Irana (JCPOA).

Poput prethodnih, administracija predsednika Donalda Trampa se kloni da bude direktno uvučena u lokalne ratove. No njeni saveznici u regionu su nestrpljivi smatrajući da Iran politički i vojno dejstvuje po bliskoistočnim žarištima. Žele pomoć SAD u suzbijanju uticaja Teherana, jer sami ne mogu da se suprotstave iranskim raketama ili proiranskim paravojnim formacijama.

SAD i njihovi saveznici su se do sada okoristili iranskom „strategijom čekanja“. Teheran je ostao uzdržan na ponovljene izraelske napade na iranska postrojenja i ljudstvo u Siriji, pridržava se JCPOA i nada prevremenom kraju Trampovog predsednikovanja.

No, u Teheranu je istovremeno sve prisutnije razmišljanje da SAD, Saudijska Arabija i drugi možda nastoje da oslabe Islamsku Republiku podstičući nemir među njenim etničkim manjinama.

Iranske etničke i verske manjine su većinom po graničnim provincijama koje imaju istoriju pobuna. Tako je i sa Kurzistanom koji je glavni iranski izvor nafte i gasa, ali njegovo značajno arapsko stanovništvo se oseća siromašnim i nerazvijenim. Zagađenost i neprestane pustinjske oluje povećavaju probleme. U julu su izbile velike demonstracije zbog nedostatka vode za piće.

Lokalni problemi hrane radikalne separatističke pokrete, što koriste regionalni i vankontinentalni rivali Islamske Republike. Ambiciozni saudijski prestolonaslednik, princ Mohamed bin Salman je 2017. poručio da „nećemo čekati da se bitka vodi u Saudijskoj Arabiji. Umesto toga, radićemo da u Iranu biju bitku.“ Prošle godine je i DŽon Bolton, pred imenovanje za Trampovog savetnika za nacionalnu bezbednost, sačinio dokument o „pružanju pomoći“ Arapima iz Kuzistana i ostalim manjinama u Iranu kao sredstvu povećanja pritiska na Teheran i obuzdavanja njegovog regionalnog uticaja.

Opet, po nekim analitičarima, napad u Ahvazu mogao bi da pomogne teheranskom establišmentu potvrđujući njegove teze da SAD ne ciljaju na sistem Irana već na državu koju u „sirizaciji“ treba razdrobiti duž etničkih i verskih linija. To bi značilo i veću podršku vlasti širim ovlašćenjima IRGC.

Još jedan napad

IRGC je u ponedeljak rano ujutro odgovarajući na „kukavički“ napad terorista u Avhazu ispalila rakete na njihove 570 kilometara udaljene pozicije istočno od reke Eufrat, kod sirijskog grada Albu Kamal. Kod Albu Kamala, u blizini istočne granice Sirije sa Irakom, su smeštene i američke trupe, prema iranskoj medijskoj kući Pres TV.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari