"Ženski marš"u Vašingtonu 1Foto:AP Photo/Jose Luis Magana

Ovogodišnji „Ženski marš“ u Vašingtonu održava se danas ali je suočen s ideološkom podelom i skraćenom trasom zbog blokade vlade.

Prvi marš, održan 2017, dan posle inauguracije predsednika Donalda Trampa, okupio je stotine hiljada ljudi. Tačan broj učesnika je tema politički naelektrisane debate, ali se svakako smatra najvećim protestom u glavnom gradu SAD od vremena Vijetnamskog rata.

Organizatori su ove godine predali zahtev za dozvolu okupljanja s procenom da će učestvovati do pola miliona ljudi ali se očekuje mnogo manji broj. Slične šetnje su planirane i u brojnim drugim gradovima.

Ipak, pokret je zahvatila i ideološka debata.

Naime, u novembru je Tereza Šuk, jedna od osnivača pokreta, optužila za antisemitizam četiri vodeća lidera organizacije protesta, medju kojima je i Linda Sarsur, Amerikanka palestinskog porekla koja je kritikovala izraelsku politiku.

Šuk, advokat u penziji s Havaja, osnovala je pokret putem dogadjaja na Fejsbuku koji je postao viralan i izrodio se u masovan protest 21. januara 2017. Ona je sada, takodje putem Fejsbuka, pozvala Sansur i još troje lidera pokreta da se povuku jer su „odvukli pokret s ispravnog kursa“.

Svo četvoro su negirali optužbe.

Uprkos pozivima na jedinstvo, pokrenut je alternativni ženski marš i paralelni skup u Njujorku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari