Neke šume bi zbog zagrevanja mogle da postanu izvori emisija CO2
Šumski ekosistemi i ostala vegetacija svake godine uspešno uklanjanjaju iz vazduha i skladište oko 30 odsto emisija ugljen-dioksida (CO2) koji proizvode ljudi.
Šumski ekosistemi i ostala vegetacija svake godine uspešno uklanjanjaju iz vazduha i skladište oko 30 odsto emisija ugljen-dioksida (CO2) koji proizvode ljudi.
Nedavno je Svetska meteorološka organizacija objavila da je koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi ove godine dostigla rekordnu vrednost.
Okeani prekrivaju čak 71 odsto površine Zemlje. U njihovim dubinama kriju se brojne biljne i životinjske vrste koje su se milionima godina prilagođavale životu u tom staništu.
Kina će dostići maksimum emisije gasova sa efektom staklene bašte u narednih deset godina, nakon čega će do 2060. godine ova zemlja postati ugljenično neutralna, saopštio je predsednik Kine Si Đinping na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Na klimatske promene i koncentraciju gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi u značajnoj meri utiče prehrambena industrija.
Kada su se prošle godine u septembru svetski lideri okupili u Njujorku na Samitu za klimatsku akciju, u organizaciji Ujedinjenih nacija, rešenja zasnovana na prirodi prepoznata su kao jedan od devet ključnih koraka koji bi vodili ka ispunjavanju ciljeva postavljenih Pariskim sporazumom i dostizanju nultih neto emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Zamislite da se čitavim svetom proširio novi soj virusa, dosad neidentifikovan u ljudskoj populaciji.
Godine 1819. u američkom selu Gošen, u državi Konektikat, u porodici čoveka interesantnog imena Isak Njutn, rodila se ćerka Junis.
Jedna od najvećih i najmnogoljudnijih zemalja na svetu istovremeno je i jedna od onih kojima preti najveća opasnost od klimatskih promena.
U nedavno objavljenom specijalnom izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA), o inovacijama u području čiste energije, navodi se da je dostizanje globalnog cilja neto nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. nemoguće bez velikog ubrzanja razvoja čistih tehnologija.
Danski parlament postigao je prošle nedelje istorijski klimatski dogovor koji zakonom obavezuje ovu zemlju da u narednih 10 godina smanji emisije ugljen-dioksida za 70 odsto, u donosu na nivoe iz 1990.
Klimatska prošlost naše planete, tokom koje su uslovi na Zemlji bili bitno drugačiji nego danas, često služi skepticima kao argument da je trenutna promena klime u potpunosti prirodna i da je uticaj čoveka na klimatski sistem vrlo ograničen.
Nije neophodno da budemo klimatski eksperti da bismo razumeli da ogromne količine ugljen-dioksida koje smo godinama emitovali u atmosferu dovode do pojačavanja efekta staklene bašte, čime se povećava srednja globalna temperatura.
Možda ste se zapitali zašto do sada svet nije apsolutno prešao na obnovljive izvore energije i napustio fosilna goriva čijim sagorevanjem se emituju gasovi sa efektom staklene bašte koji zagrevaju našu planetu uzrokujući klimatske promene.
Ukoliko pratite vesti o klimatskim promenama, sigurno ste primetili da su u poslednje vreme obroreni brojni rekordi. Na Antarktiku je izmerena najviša temperatura do sada, dok je prvi mesec 2020. bio najtopliji januar od kako se vrše merenja.