Centar ostao bez vozova, kraj izgradnje "Prokopa" ni na vidiku 1Foto: Stefana Savić

Izmeštanje Glavne železničke stanice iz centra Beograda na stanicu „Prokop“ i zvanično je počelo i treba da se dovrši do 1. jula, uprkos kritikama dela stručne javnosti, protestima aktivista i negodovanju građana, i uprkos tome što potrebna infrastruktura još uvek nije obezbeđena.

Poslednji voz na liniji Beograd – Bar ispraćen je sa stanice u Savskom amfiteatru krajem prošle nedelje uz stihove pesme „A sad adio“ u tužnoj i nostalgičnoj atmosferi. Video snimak ovog događaja preplavio je duštvene mreže, izazvao burne reakcije građana, a potom i kritike i zabrinutost oko daljeg funkcionisanaja železničkog saobraćaja i veze sa ostatkom grada.

Iako se srpska vlast obavezala ugovorom da Savski amfiteatar, za potrebe izgradnje Beograda na vodi, raščisti do kraja godine, ostalo je nejasno zašto je to urađeno šest meseci ranije, a da konačnog roka za završetak stanice prokop još nema. Prema izjavama nekih zvaničnika, kraj radova se može očekivati za dve godine.

Železnička stanica Beograd-centar (kolokvijalno Prokop) projektovana je i zamišljena kao nova stanica sedamdesetih godina prošlog veka, za vreme mandata gradonačelnika Branka Pešića. Radovi su započinjani, obustavljani i nastavljani u više navrata.

Postali su ponovo prioritetni započninjanjem projekta „Beograd na vodi“, kako bi se oslobodio prostor Savskog amfiteatra. U prvoj fazi, od decembra 2014. godine do januara 2016. godine završena je izgranja perona. Druga faza koja podrazumeva izgradnju pristupnih saobraćajnica počela je sa zakašnjenjem, a dovršena je sredinom 2017. godine.

Preostala je izgradnja stanične zgrade sa pratećim komercijalnim sadržajima za koju je još uvek neizvesno kada će bit završena. Aleksandar Vučić je, kao premijer Vlade najavio da će stanica biti dovršena do 2018. godine, dok je nešto kasnije ministarka infrastrukture Zorana Mihajlović najavila početak ovih radova za april 2018. godine.

Na posledice potpunog izmeštanja i autobuske i železničke stanice iz centra Beograda upozoravala je i inicijativa „Ne da(vi)mo Beograd“, još od 2014. godine navodeći da je već tada bilo jasno da vlast ni malo ne brine o interesima građana ovog grada, podseća za Danas Ksenija Radovanović iz inicijative.

– Još od 2014. godine kada su na nezakonit način menjani i donošeni novi protivzakoniti planovi kako bi se ta suluda ideja legalizovala, do danas nisu stvoreni uslovi da se ova stanica izmesti. Vlast nema odgovor na pitanje kako se koristi gradilište Prokop ili kako se dolazi do Topčidera, a izostaje i odgovor na pitanje zašto je Glavna autobuska stanica na Novom Beogradu još uvek samo fatamorgana – naglasila je Radovanović. Ona dodaje da je to dokaz da oni koji se voze besnim automobilima sa prvenstvom prolaza, čije kuće se nelegano grade na nasipima i planinskim vrhovima, u vodoizvorištima i zaštićenim prirodnim dobrima, nemaju nikakvu ideju kako Beograd živi.

Pitanje lokacije glavne železničke stanice podelilo je stručnu i širu javnosti u Srbiji još kada je prvi put plan o izgradnji Prokopa predložen. Kao što to obično biva oko svake važnije društveno-političke teme u našoj zemlji, a železnička stanica je od saobraćajno funkcionalne brzo postala pretežno politička tema, mišljenja su stala u dva tabora.

Nedavno je ta polemika ponovo oživela i na stranicama lista Danas, prvo sa predavanjem i kritkom na račun Prokopa od strane akademika Vukana Vučića, a zatim sa odgovorom i odbranom lokacije „Prokop“ koji su uputili inženjer Živojin Gospić i bivši ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić.

Vukan Vučić, saobraćajni inženjer i profesor univerziteta „Pensilvanija“ održao je predavanje u našoj prestonici pod nazivom „Beograd bez železničke stanice“ gde je okupio brojne kolege koji većinom zastupaju njegov stav – da „nova glavna železnička stanica – Prokop – funkcionalno uopšte nije stanica“.

Vučić je tom prilikom, pozivajući se na nedostatak saobraćajne infrastrukture na ovoj lokaciji, istakao da „ime Beograd-centar je licemerna laž. On je tri kilometra udaljen od centra grada. I sedmatesetih godina kada je projektovan i sada je jednako nepristupačan sa svih strana, to je topografski najnezgodnije mesto – jedna užasno zapuštena lokacija, Jatagan-mala“.

Kako je „Prokop“ projektovan dobro zna građevinski inženjer Živojin Gospić, koji je u projektovanju i učevstvovao, pa je zato biviši ministar infrasktrukture inženjer Milutin Mrkonjić, želeo da upravo sa njim, za Danas odgovori na ovakve kritike.

Mrkonjić i Gospić u tom razgovoru zastupali su stav da je Prokop zapravo na idealnoj lokaciji, i da će biti potpuno funkcionalan kada bude izgrađena okolna infrastrukutra.

„Ideja da se glavna železnička stanica preseli na „Prokop“, sa planom proširenja Deligradske ulice preko autoputa do Slavije i rušenja Maleškog brda da bi se tu izgradila autobuska stanica „Jug“ je odlična zamisao. Druga je stvar što ta prateća infrastruktura nije izgrađena“, objasnio je Gospić tom prilikom. Zato je Mliutim Mrkonjić pozvao rukovodstvo Beograda da ostavi politiku po strani i dovrši infrastrukturu kako bi ova stanica bila funkcionalna.

Politika je, zapravo, najčešća i najveća okosnica podele stavova, jer ako malo bolje pogledamo sve strane su saglasne da je problem u tome što je Prokop nepristupačan, što infrastruktura i prilaz nisu dovršeni. A upravo je to ono zbog čega se građani i bune – nedostatak linija gradskog prevoza, i ostalih pratećih sadržaja na novoj lokaciji i premeštanje pre nego što je bilo šta od ovih osnovnih funkcionalnih pitanja rešeno.

Protesti protiv izmeštanja ostali bez efekta

Izmeštanje glavnog železničkog saobraćaja iz centra grada na „Prokop“ bio je povod i za protest Udruženja LJubitelja železnica u martu ove godine. Pod parolom „železnička stanica van centra zemlja trećeg sveta“ oni su sa Savskog trga poručili da Beograd mora da sačuva i tehnički unapredi jedinu železničku i autobusku stanicu u centru Beograda.

Iza ovog zahteva stali su brojni stručnjaci, što iz oblasti saobraćaja, što iz domena istorije, turizma i drugi aktivisti, a javno su o tome u više navrata govorili i akademici.

Samo „trojka“ vozi do Topčidera

Međunarodni putnički vozovi ka Crnoj gori jedini će, umesto iz Prokopa, polaziti sa železničke stanice Topčider ka Crnoj Gori i iz Bara dolaziti u železničku stanicu Topčider. Razlog je taj što utovar vozila za sada nije moguć na Prokopu, a kada će biti i to je neizvesno. Za građane će nadalje veliki problem predstavljati to što do Topčiderske stanice saobraća samo tramvaj na liniji 3, a za sada se, prema rečima nadležnih u gradskim službama, ne planiraju uvođenja novih linija. Cela leva obala Dunava moraće da sačeka narednu godinu, za kada se planira završetak tramvajske pruge preko Mosta na Adi. „Gradski prevoz zaista nije opcija sa dvoje dece i koferima“, napisala je jedna sugrađanka komentar na ovu temu.

Šta će biti sa zgradom stare Stanice?

Zgrada uskoro stare železničke stanice opsluživala je putnike pune 134 godine, a njena sudbina nije sigurna iako je zdanje zaštićeno zakonom. Zamenik gradonačelnika i bivši gradski menadžer Goran Vesić najavio je da će zgrada dosadašnje Glavne železničke stanice biti preuređena u istorijski muzej Srbije. Međutim, kako su i ranije upozoravali članovi Inicijative Ne davimo Beograd, u Ugovoru koji je srpska vlast potpisala sa arapskim investitorom o izgradnji Beograda na vodi, „kao vrhunac prevare stoji i pravo takozvanog investitora da besplatno koristi objekte u javnom vlasništvu na teritoriji „Beograda na vodi“, kao što su zgrada Geozavoda, zgrada Železničke stanice, zgrada Pošte“.

Više nego loša veza sa gradom

Železničku stanicu „Beograd Centar“ sa urbanim delovima grada trenutno povezuju samo dve linije javnog gradskog prevoza, i to linije 34 i 36. Linija 34 (Topčidersko brdo (Senjak) – žel. stanica „Beograd Centar“ – Pere Velimirovića) ima prvi polazak u 6:20, a poslednji u 22:15, dok je prosečan interval između dva autobusa 17 do 18 minuta. Linija 36 (Slavija – žel. stanica „Beograd Centar“) ima prvi polazak u 6 časova, a zadnji u 20:20, dok je interval između dva autobusa 40 minuta.

Nova organizacija železničkog saobraćaja

Kompanije „Srbija Voz“ i „Infrastruktura“ saopštile su novu organizaciju putničkog železničkog saobraćaja u beogradskom čvoru. Međunarodni voz na relaciji Subotica – Bar – Subotica, koji kreće od 19. juna, saobraćaće iz železničke stanice Subotica u 16.45 sati preko Beograd Centra (Prokop) i obratno. Osim vozova između Srbije i Crne Gore, od 1. jula svi međunarodni vozovi saobraćaće do železničke stanice Beograd Centar, koja će biti i polazna stanica tih vozova u suprotnom smeru. Reč je o dva voza iz Budimpešte, kao i po jednom vozu iz Beča, LJubljane, Ciriha, Soluna i Sofije do Beograda i iz glavnog grada Srbije za Mađarsku, Austriju, Sloveniju, Švajcarsku, Grčku i Bugarsku. Za vozove u unutrašnjem putničkom železničkom saobraćaju, koji su do sada saobraćali preko Glavne železničke stanice Beograd, od 1. jula polazna i dolazna stanica biće Beograd Centar (Prokop), piše u saopštenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari