U glavnom gradu raste broj siromašnih građana koji nemaju sredstava ni za osnovne životne potrebe. O tome govore podaci Sekretarijata za socijalnu zaštitu, prema kojima je prošle godine bilo 5.500 korisnika besplatnih obroka u narodnim kuhinjama. Taj broj je u septembru ove godine dosegao 5.723 korisnika.


Prema rečima sekretara socijalne zaštite, Vladana Đukića, broj korisnika narodne kuhinje mesečno se povećava i smanjuje.

– Uzimajući u obzir da je lane bilo 5.500 korisnika narodne kuhinje, Sekretarijat je naložio Gradskom centru za socijalni rad da izvrši reviziju prava na besplatan topli obrok svih korisnika, što je i učinjeno početkom godine. Pored toga, nastavljeno je sa mesečnim revizijama tako da je u maju mesecu distribuirano 5.300 obroka, dok je u septembru ove godine podeljeno 5.723 obroka na 29 punktova u svih 17 opština. Grad je za ovu godinu iz budžeta obezbedio 295 miliona dinara za 6.000 besplatnih toplih obroka dnevno. Do sada je u te svrhe utrošeno oko 198 miliona dinara – rekao je za Danas Đukić.

On je dodao, da su planirana sredstva trenutno dovoljna, a u slučaju da do kraja 2009. broj korisnika narodne kuhinje pređe preko 6.000 korisnika dnevno, Sekretarijat će obezbediti dodatna sredstva.

Osim postojećih 29 punktova za deljenje besplatnih obroka, u toku je otvaranje još jednog. Marija Milić, rukovodilac odeljenja za analitičko-istraživački rad Gradskog centra za socijalni rad, kaže da broj korisnika po punktu zavisi od broja punktova i njihove dostupnosti na području opštine o kojoj je reč, kao i od njihove raspoređenosti u odnosu na veličinu opštine. Broj isporučenih obroka je u rasponu je od 10 do 617, po jednom punktu. Na nekim punktovima servira se i do 80 obroka dnevno, dok je na većini, u proseku od 100 pa do 350 obroka.

Milićeva je navela i da je, prema podacima iz aprila najviše korisnika besplatnih obroka narodnih kuhinja bilo na opštinama Zemun i Novi Beograd, dok ih je najmanje bilo na teritoriji opštine Grocka.

– Da bi neko ostvario pravo na korišćenje besplatnih obroka, postoje kriterijumi doneseni odlukom Skupštine grada. Prema tome, svi korisnici Materijalnog obezbeđenja porodice imaju pravo da koriste i usluge narodne kuhinje. Međutim, to pravo ne koriste svi. Pored njih u tu grupu spadaju i stara i iznemogla lica bez podrške srodnika, korisnici dodataka za tuđu negu i pomoć, kao i porodice u kojima je prihod po članu domaćinstva manji od nivoa socijalne sigurnosti za pojedinca – kaže Marija Milić.

Inače, distributivni punktovi rade šest dana u nedelji. Od ponedeljka do petka korisnici dobijaju kuvana jela, prema broju članova domaćinstva. Subotom dobijaju lanč – pakete suve hrane, ali je većini problem onaj jedan dan, kada kuhinje ne rade.

 

Briga o najugroženijima

Prema rečima Vladana Đukića, gradska vlast posebnu pažnju posvećuje najosetljivijim kategorijama našeg društva, a to su deca, stari i nemoćni.

– Pored svih prava u socijalnoj zaštiti koja su u prethodnim godinama zakonom predviđena, u poslednjih godinu dana ova gradska vlast je uvela i nova prava, kao što su nadoknada trudnicama u iznosu od 35 odsto do punog iznosa ličnog dohotka, jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama u iznosu od 40.000 dinara, četiri jednokratne novčane pomoći u iznosu od 4.000 dinara penzionerima Beograda, čije su penzije manje od 14.836,90 dinara, besplatan javni prevoz penzionerima čija je penzija manja od republičkog proseka – podsetio je Đukić.On je dodao da je u pripremi predlog strategije razvoja socijalne zaštite, kojim će ubuduće biti obuhvaćene ostale kategorije socijalno ugroženog stanovništva Beograda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari