Autori udžbenika da narativno definišu južnoslovenske jezike: Epilog postupka Zaštitnika građana i Poverenice za ravnopravnost 1Izvor: HNV

Nakon višemesečnih sporenja o tome koji jezici spadaju u grupu južnoslovenskih, jasno je jedino da se iz udžbenika za srpski jezik mora izbaciti formulacija Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

A ona glasi da „u južnoslovenske jezike treba navesti bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik, a uz srpski napomenuti da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski jezik.

To je epilog postupka koji su Zaštitnik građana i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti vodili od novembra prošle godine protiv Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) i Ministarstva prosvete, nakon pritužbe Hrvatskog nacionalnog vijeća na diskriminaciju, jer se u nekim udžbenicima srpskog za osmi razred osnovne škole, u kojima se našla pomenuta formulacija Odbora, negira postojanje hrvatskog jezika.

Kako je Danas pisao, nakon reagovanja Zaštitnika građana Ministarstvo prosvete je zatražilo od izdavača udžbenika da do sredine maja izmene sporni deo sadržaja u vezi sa nazivima južnoslovenskih jezika.

U obaveštenju o postupanju po preporukama Zaštitnika građana, Ministarstvo je navelo da je ZUOV izdavačima ovih udžbenika uputio smernice da izmena dela sadržaja u udžbenicima za srpski jezik za osmi razred osnovne škole treba da predstavlja narativno objašnjenje podele južnoslovenskih jezika, bez tabele ili liste.

Izdavačima je ostavljen rok do 15. maja da podnesu zahtev za utvrđivanje da novo izdanje odobrenog udžbenika sadrži izmene i dopune, a od izdavača je zatraženo da sve primerke ovih udžbenika koji su još uvek na tržištu obezbede ispravkom objavljenog teksta u vidu odštampane ispravljene stranice pripojene postojećoj stranici u udžbeniku.

– Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja je izdavačima Novi Logos i Eduka, čiji su udžbenici bili navedeni u postupku Poverenice za zaštitu ravnopravnosti uputio zahtev da u novo izdanje unesu ispravke. Izdavači su od Zavoda dobili preporuku da prilikom izmene tog dela sadržaja ne predstave podelu južnoslovenskih jezika tabelarno, već narativno i da ta izmena bude u skladu sa naukom o jeziku, što zahteva Zakon o udžbenicima preko Pravilnika o standardima kvaliteta udžbenika, kao i da bude u skladu sa Zakonom o ratifikaciji evropske povelje o manjinskim jezicima, što je traženo u preporukama i Zaštitnika građana i Poverenice za zaštitu ravnopravnosti – kažu za Danas u ZUOV-u.

Ostali izdavači, u čijim udžbenicima stoji ista formulacija prema stavu Odbora za standardizaciju, a koji nisu navedeni u postupku Zaštitnika građana i Poverenice, dobiće preporuku od Zavoda da u novom izdanju na isti način izvrše ispravku.

– Kako će ta formulacija tačno glasiti, zavisi od autora udžbenika – kažu u ZUOV-u.

Na pitanje šta nastavnik treba da kaže ako ga učenik pita koji jezici su južnoslovenski, iz ZUOV-a odgovaraju „da su svi nastavnici u Srbiji završili Filološki fakultet na nekom od univerziteta u našoj zemlji i da su potpuno kompetentni da odgovore na svako pitanje učenika, pa i na ovo o podeli južnoslovenskih jezika“.

Ukoliko nadležni ne sumnjaju u kompetencije nastavnika i autora udžbenika pitanje je zašto su težili da se u udžbenicima za srpski jezik nađe jedinstvena podela južnoslovenskih jezika, ako se sada opet ostavlja autorima da mozgaju šta bi bilo i stručno i politički prihvatljivo.

Upravo je zbog različitog pristupa autora ZUOV zatražio mišljenje Odbora za standardizaciju srpskog jezika kako bi zauzeli jedinstven stav pri pregledanju rukopisa udžbenika.

Sada, kada je stav Odbora ocenjen kao sporan, lopta se prebacuje izdavačima, uz nejasan zahtev da narativno objasne koji su jezici južnoslovenski, ali da ih ne navedu taksativno.

A šta bi rekli svojim đacima kada bi ih upitali koji jezici su južnoslovenski, pitali smo nekoliko profesora srpskog jezika i od njih dobili različite odgovore.

Nastavnica jedne beogradske osmoletke kaže da su, po onome što je ona učila, to srpski, hrvatski, slovenački, makedonski i bugarski, ali da neke njene kolege ubrajaju i bosanski i crnogorski.

Druga nastavnica navodi da se drži udžbenika po kome radi određene školske godine, napominjući da se podela razilikuje od izdavača do izdavača, zbog čega bi je, smatra, trebalo ujednačiti.

Netačno

Iz ZUOVa- napominju da je u izjavama za medije Zaštitnik građana netačno naveo formulaciju Odbora za standardizaciju srpskog jezika, odnosno da ni u jednom udžbeniku nije bilo napisano da se „Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.