Bivša rektorka Beogradskog univerziteta: Odluka Ustavnog suda Srbije urušava autonomiju univerziteta 1foto FoNet Božana Pavlica

Odluka Ustavnog suda da proglasi neustavnim odredbe Statuta univerziteta u Beogradu i Pravilnika o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja poslužiće pojedincima, a nauditi univerzitetima u Srbiji jer direktno urušava autonomiju univerziteta i obesmišljava sve akademske vrednosti – izjavila je za Danas Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta i bivša rektorka BU, u čijem je mandatu poništen doktorat Siniše Malog, aktuelnog ministra finansija u odlazećoj Vladi Srbije i jednog od mogućih kandidata SNS za mandatara nove vlade.

U razgovori za Danas, Ivanka Popović ukazuje da je „plagiranje delo koje ne zastareva i da je neprimereno uopšte govoriti o retroaktivnoj primeni propisa“, napominjući da „BU ne bi trebalo da odustane od svog prava na autonomiju donošenja akademskih odluka“.

Da li je Senat Univerziteta u Beogradu 10. jula 2016, kako navode mediji pozivajući se na odluku Ustavnog suda, zaista usvojio propise kojima se reguliše procedura za utvrđivanje neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova, uključujući i Pravilnik o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja i da li ih je u slučaju Mali primenio retroaktivno?

– Na sednici Senata UB 22. juna 2016. jednoglasno su usvojena sledeća dokumenta: Kodeks profesionalne etike BU, Pravilnik o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova i Pravilnik o radu etičkih komisija i Odbora za profesionalnu etiku BU. Univerzitet je donošenjem ovih propisa utvrdio postupanje u oblasti svog delovanja koje do tada nije bilo dovoljno definisano. Plagiranje je delo koji ne zastareva tako da je neprimereno uopšte govoriti o retroaktivnoj primeni propisa.

Kako u proteklih šest godina, sve do obraćanja Siniše Malog Ustavnom sudu Srbije, niko nije primetio sporne delove Pravilnika o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova, u kome je Ustavni sud Srbije sada problematičnim proglasio i deo o javnoj osudi?

Da, to je posebno zanimljivo da se to pitanje nije pokrenulo ranije. Ako je zaista prioritet naše zemlje obrazovanje i društvo zasnovano na znanju, onda je neophodno osnaživati visokoškolske ustanove i graditi poverenje u njih, a ne slabiti ih.

Da li očekujete da će odluku Ustavnog suda Srbije ispoštovati Upravni sud na kome su, po tužbama Siniša Malog, u toku dva odvojena spora – protiv Odbora za profesionalnu etiku i Senata Univerziteta u Beogradu? Mali navodno traži poništenje rešenja kojim je potvrđena odluka dekana Fakulteta organizacionih nauka o izricanju mere javne osude, kao i poništenje odluke o poništaju njegove diplome o stečenom nazivu doktora nauka.

– Da, očekujem da će se Upravni sud u rešavanju sporova pozvati na odluku Ustavnog suda sa povoljnim ishodom za gospodina Malog.

Slučaj Mali nije jedini primer poništavanja akademskog zvanja na BU u proteklih šest godina. Šta praktivno znači ova odluka Ustavnog suda Srbije?

Ova odluka Ustavnog suda obesmišljava autonomiju univerziteta i urušava kredibilitet i društveni položaj svih univerziteta u Srbiji. Ona će imati dalekosežne posledice na rad naših univerziteta i vrednost izdatih diploma. Univerzitetima u Srbiji su bile potrebne decenije da se oporave od posledica devedesetih godina prošlog veka. Videćemo koliko će nam trebati da se oporavimo od ove odluke.

 Provladini mediji tvrde da je poništavanje doktorata Siniše Malog bilo plod velikog političkog pritiska na BU. Kako razumete to što se Ustavni sud Srbije oglasio baš sad kad je Siniša Mali potencijalni kandidat za mandatara nove Vlade Srbije?

Odavno ističem da je pitanje validnosti doktorata Siniše Malog pitanje koje treba da rešava isključivo Univerzitet u Beogradu, a da mediji treba da izveste o ishodu akademskog postupka. Nažalost, ono se pretvorilo u javno pitanje u kojem su mnogo učestvovali i uticali, i još uvek žele da utiču na ishod. Mislim da je suvišno komentarisati zašto se u ovom trenutku donosi odluka našeg najvišeg suda.

 Ustavni sud Srbije bavio se pravnim normama, ali ne i suštinom problema doktorata Siniše Malog – plagijatom naučnog rada. Da li smatrate da bi BU trebalo da se žali višim instancama, ko bi to trebalo da bude i da li je realno očekivati takvo reagovonje sadašnje uprave BU?

Mislim da UB ne bi trebalo da odustane od svog prava na autonomiju donošenja akademskih odluka. Senat se već dva puta nedvosmisleno izrazio po ovom pitanju, ne vidim kako može da se odrekne svog stava. Da, smatram da treba dalje da se bori. Suštinom bi trebalo da se bavi Nacionalni savet za visoko obrazovanje i Konferencija univerziteta Srbije, koji mogu da podnesu predloge da se unaprede i usklade pravna akta sa suštinom etičkih normi, odnosno da se dopuni Zakon o visokom obrazovanju, čime bi se očuvale osnovne vrednosti visokog obrazovanja u Srbiji.

Ko je podneo ustavnu žalbu?

Prema navodima beogradskih medija, odluka Ustavnog suda o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja, koja se dovodi u vezu sa doktoratom Siniše Malog, doneta je 30. juna i objavljena u Službenom glasniku Srbije 14. jula. Pojedini prodržavni mediji tvrde da je Mali samo najpoznatija javna „žrtva“ neustavnosti i da on, kako im je rečeno u USS, nije podnosio ustavnu žalbu posle oduzimanja doktorata krajem 2019. godine. Navodno, reč je o dve ustavne žalbe iz 2021, dok su treću podneli advokati bivšeg dekana Tehnološko-metalurškog fakulteta Đorđa Janaćkovića. Posle objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom glasniku, portal Nova.rs objavio je da je inicijativu u ime Malog podneo advokat Dušan Tomić iz Kancelarije Igora Isailovića bez navođenja kad je žalba podneta. Na sajtu Ustavnog suda objavljeno je da je na devetoj sednici USS, kojoj je 30. juna predsedavala predsednica Suda Snežana Marković, razmatrao četiri predmeta, od kojih se dva tiču ustavnosti i zakonitosti opštih akata BU, bez navođenja njihovog broja i godine podnošenja.

Signal i akcenat

Pojedini beogradski mediji spekulišu da bi odluka Ustavnog suda o neustavnosti Statuta BU i Pravilnika o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova mogla da bude „singal“ svima koji su u protekih šest godina ostali bez akademske titule i zvanja, da se obrate Upravnom sudu, u čijoj je nadležnosti i „vraćanje“ doktorata Siniši Malom. Pozivajući se na neimenovane pravne izvore, isti mediji tumačeći odluku USS, navode da „Etičke komisije fakulteta i univerziteta i dalje imaju pravo da odlučuju o nepravilnostima i izriču kazne – javne opomene i osude, ali ne i da sankcija bude oduzimanje zvanja“. Istovremeno sa nagađanjiima o sudbini doktorata Siniše Malog, isti izvori navode i da je ovaj SNS ministar pre dve godine upisao doktorske studije na Tehničkom univerzitetu u Košicama u Slovačkoj, gde je „položio nekoliko ispita i priprema doktorat iz oblasti ekonomije i menadžmenta, sa akcentom na finansijama“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari