Bokan: Proizvođači u regionu će propasti bez domaćih trgovinskih lanaca 1Sa ranijeg Foruma Foto: Kopaonik biznis forum/Facebook

“Države regiona nemaju strategiju razvoja trgovine, a u poslednoj deceniji imamo pad prometa većine brendova na tržištu Zapadnog Balkana.

Jedina šansa da veliki procent velikih proizvođača preživi je ako jača domaća trgovina”, poručio je sa “tajkunskog” panela Dragan Bokan, vlasnik crnogorskog maloprodajnog lanca Voli. On je istakao da regionalni brendovi u njegovim prodavnicama padaju pet odsto godišnje.

“Ne mogu da verujem da u Srbiji u 2019. među prva tri trgovinska lanca nema nijednog domaćeg.  Države su prepustile domaću trgovinu stranim lancima. Ne pada mi napamet da dajem prednost srpskim proizvodima ako imam svoju proizvodnju u CG. Tako isto rade i strane kompanije”, poručio je Bokan čiji lanac ima 30 odsto tržišta maloprodaje u Crnoj Gori.

Druga važna tema na panelu koji je okupio vlasnike i menadžere najvećih kompanija iz bivše SFRJ bio je Agrokor.

Posebno kritičan bio je Emil Tedeski vlasnik Atlantik grupe i to ne toliko prema državi koliko prema privatnim preduzetnicima.

“Privatni sektor je nedovoljno jak, nedovoljno obrazovan, nedovoljno umrežen i nedovoljno zreo. Nema vremena ni za međusobmi dijalog, pa ni za dijalog sa drugim akterima u društvu. Često nam se nameće teza o domoljublju, ali privatni sektor bi trebalo da nametne tezu da je patriotizam plaćanje poreza i vraćanje dela profita tamo gde je napravljen. Bez međusobnog povezivanja i ukrupnjivanja, bez ulaganja u znanje i nove tehnologije i procese, nijedna kompanija neće biti održiva. Ko je odgovoran za to što se desilo najvećoj regionalnoj kompaniji. Možemo se pitati šta je odgovornost države, ko je dozvolio da Agrokor postane država u državi, ali to je privatna kompanija, sa menadžerima koje je birao vlasnik. Ako je moguća rupa od 2,5 milijarde evra u privatnoj kompaniji pitanje je odgovornosti privatnog sektora. Niko od partnera Agrokora tokom dve godine koliko traje taj egzodus i koji su morali da otpišu velika potraživanja nije progovorio javno o tome, jer niko ne želi pričati o svojim greškama”, rekao je Tedeski dodajući da smo  orjentisani ka rentijerskoj ekonomiji i očekivanju nečega od države.

On je prokomentarisao i svojevremenu optužbu jedne direktorke Agrokora na račun EBRD-a da je jeftinim kreditom finansirao dolazak Lidla u region.

“Todorić je imao ponudu da EBRD kupi udeo u kompaniji, ali taj ego trip da mora biti jedan vlasnik i da neće da dele informacije sa drugim investitorima i onda uzimaju kredite od 10 odsto”, rekao je Tedeski.

Zoran Drakulić, vlasnik Point grupe izjavio je da mu nije žao Todorića,

“Mi smo 2009. godine bili u sličnoj situaciji kao Agrokor. Pitanje je bilo da li da bankrotiramo a imali smo dva investitora bez ikakvog obezbeđenja. Ali to je pitanje vaspitanja i odgovornosti prema kompaniji, prodali smo najbolji aset da bi izvukli firmu, da ne bi prevarili svoje investitore.

Zato mi nije žao Todorića, znao je šta se dešava. Svi smo znali, čim se neko zadužuje za devet, 10 odsto”, ocenio je Drakulić dodajući da biznisu u Srbiji ne treba pomoć, ne treba ni dinar od države nego samo da ih ostave četiri godine na miru i sve će se preokrenuti.

Dušan Radičević, finansijski direktor MK grupe koji je govorio umesto najalvjenog vlasnika MK Miodraga Kostića rekao je da su pre godinu dana pokušali da izdaju obveznice na Londonskoj berzi i da su jedina kompanija u regionu koja je tako nešto pokušala.

“Pre godinu dana bili u procesu izdavanja obveznica na Londonskoj berzi. Za to je potrebna određena veličina,  standardi u korporativnom upravljanju. Došli smo do samog kraja, ali desio se trgovinski rat između Kine i SAD, skočili su prinosi, a mi nismo bili primorani da refinansiramo dugove pa smo odustali. Možda četiri, pet firmi u Srbiji računajući i one u državnom vlasništvu mogu da izađu na tržište kapitala na način na koji smo mi planirali”, rekao je Radičević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari