Brun: Gde je nestala ekološka pismenost? 1Foto: EPA/ SAŠA MARIČIĆ (Ilustracija)

Povodom javne rasprave o Predlogu razvoja obrazovanja do 2030. godine koja traje do 10. marta, iz redova ekologa stižu primedbe da je ovoga puta iz obrazovnog programa koji će se primenjivati u narednoj deceniji izostavljena ekološka pismenost.

Kako kažu, u Strategiji obrazovanja koja važi do kraja ove godine nalazio se predlog „Škole za opstanak“ za dopunu Nacrta ekološkim pristupom a u osnove Strategije ugrađen je stav „Razvoj ekonomije zasnovane na znanju uz očuvanje životne sredine“ i upotreba tehnoloških inovacija bez štetnih uticaja na okolinu“.

Kako objašnjava mr Gordana Brun iz beogradske „Škole za opstanak“ usvojeno je i opredeljenje za radikalno podizanje nivoa obrazovanja celokupne populacije  uključivanjem obrazovanja i vaspitanja za životnu sredinu u funkciji ostvarivanja održivog razvoja, dok sada u novom predlogu toga nema.

– Kao da je neko pritisnuo komandu obriši te je ekološka pismenost nestala, iako je jedna od osnovnih funkcionalnih pismenosti, važnih za obrazovanje za život svakog čoveka na zemlji. Ekološko opismenjavanje je nezaobilazna dimenzija savremenog obrazovanja, svako mora da shvati sopstvenu zavisnost i odgovornost u odnosu na životnu sredinu. Implementacija ciljeva i principa obrazovanja za životnu sredinu i održivi razvoj u obrazovno-vaspitnom sistemu Srbije na osnovu postojeće zakonske regulative i međunarodnih obaveza nije dosledna, ne postoji kontinuirani monitoring niti neophodna saradnja nadležnih ministarstava, iako imamo dobro postavljen strateško-zakonodavni okvir – objašnjava Gordana Brun.

Ona navodi da su glavne sugestije da u strategiju obrazovanja treba uvrstiti  obrazovanje za održivi razvoj koje učenike osposobljava za ekološki poželjno ponašanje, da poseban cilj treba da bude ekološko opismenjavanje, kao i uspostavljanje mreže održivih eko-škola i mreže obrazovnih centara u zaštićenim prirodnim dobrima, kao pomoć za održivo upravljanje i primenu u praksi principa održivog razvoja u funkciji zaštite životne sredine.

– Dobro je što je na vreme pripremljen tako važan strateški dokument, jer prethodnoj Strategiji obrazovanja ističe rok. Dobro je što se mislilo na opremanje školskih kabineta prirodnih nauka, promovisanje celoživotnog učenja i medijsku pismenost ali izostalo je ključno opredeljenje za očuvanje životne sredine, ne spominje se ekološka kultura, niti ekologija i zaštita životne sredine imaju mesto koje zaslužuju u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja – kaže Gordana Brun.

Ministarstvo prosvete sprovodi javnu raspravu o Predlogu strategije razvoja obrazovanja u RS do 2030. godine od 19. februara do 10. marta. Do sada su organizovane onlajn sesije a za 8. mart zakazan je skup u beogradskom Klubu poslanika u 12 časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari