Svečana promocija publikacije „Đorđe Vajfert – vizionar i pregalac“, autora Saše Ilića, Sonje Jerković i Vladimira Bulajića, održana je u Narodnoj banci Srbije uz prisustvo guvernera Dejana Šoškića i drugih visokih zvanica među kojima su bili i predstavnici Grada Požarevca: gradonačelnik Miodrag Milosavljević, zamenik direktora PD TEKO Kostolac, Desimir Stević i direktorka Istorijskog arhiva, Jasmina Nikolić, sa saradnicima. Članove delegacije Grada Požarevca u svom kabinetu posebno je primio guverner Šoškić.


Inače, ova lična i poslovna, ilustrovana biografija, posvećena je guverneru NBS sa najdužim stažom na tom značajnom mestu od čak 40 godina. Vajfert je ostavio nemerljiv trag u srpskom bankarstvu i finansijama, industriji i rudarstvu. Bio je veliki humanista, dobrotvor i zadužbinar a srpsku numizmatiku zadužio je izvanrednom kolekcijom.

Biografija Đorđa Vajferta opširno obuhvata, pored ostalih gradova u kojima je živeo i radio, njegovu značajnu ulogu u začecima rudarstva i industrije u kostolačkom basenu a, samim tim, i uzvanredan doprinos razvoju grada Požarevca i čitavog ovog kraja.

Đorđe Vajfert, industrijalac i filantrop rođen je 15. juna 1850. godine. Vajfert je osnovnu školu i realku završio u Pančevu, gimnaziju u Pešti, a u Vijenstefanu kod Minhena Gospodarsko-pivarsku akademiju. Po završetku školovanja nastavio je porodičnu pivarsku tradiciju. Godine 1873. otvorio je na padinama Topčiderskog brda veliku i modernu pivaru. Pošto strancima, a Vajfert je bio Nemac, nije bilo dozvoljeno da imaju nepokretnosti, istupio je iz austrougarskog podanstva i primio srpsko državljanstvo. Pančevačku pivaru nastavio je da vodi njegov otac Ignjat. Vajfert je finansirao istraživanja rudnog blaga u Srbiji, u Kostolcu, borskim rudnicima, kao i rudniku žive na Avali. Bio je veliki kolekcionar. Svoju numizmatičku zbirku od 14.000 eksponata poklonio je Beogradskom univerzitetu. Muzej grada Beograda od njega je na poklon dobio kolekciju od 250 gravira, karata i slika glavnog grada. Bio je i veliki dobrotvor. Poklonio je zemljište na kome se danas nalazi bolnica „Dr Dragiša Mišović“, a pomogao je i njenu gradnju. Osnivač je Fonda za brigu o ratnim invalidima, a sam je učestvovao u srpsko-turskim ratovima. Kao istaknuti industrijalac i finansijer, izabran je 1890. godine za guvernera Narodne banke Kraljevine Srbije. U novoj državi Kraljevini SHS ponovo je guverner od 1920-1926. godine. Jedan je od osnivača Beogradske zadruge i prvi predsednik Industrijske komore. Umro je 1937. godine u Pančevu i sahranjen u katoličkoj crkvi Svete Ane, koju je za života podigao. Proglašen je za počasnog građanina Pančeva a njegov lik krasi našu novčanicu od hiljadu dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari