Krim nudi Rusiji priliku kakva joj se najverovatnije neće više nigde ukazati, ocenjuju vojni analitičari. Ruska vojna sila demonstrirana na Krimu odaje utisak da je spremnija i samim tim opasnija, čini je nekoliko elitnih divizija sastavljenih od dobro obučenih, visoko motivisanih vojnika-dobrovoljaca, koji, kako se navodi, na komandu Kremlja mogu brzo da se rasporede bilo gde na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza.


Od poslednje vojne intervencije u Gruziji 2008, vojni budžet Rusije je znatno uvećan i sprovedene su radikalne reforme, te je vojska reorganizovana i profesionalizovana. Iako je model „masovne vojne mobilizacije“ iz sovjetske ere i dalje na snazi na papiru, zahvaljujući radikalnim izmenama koje su sprovedene, ukinuto je oko 80 odsto vojnih jedinica, suspendovano je više desetina hiljada oficira, dok je plata aktivnih vojnika udvostručena.

Kako se ukrajinska kriza razvijala u proteklih mesec dana, ruska vojska je izvela manevre bez presedana duž ukrajinske granice za koje stručnjaci tvrde da su demonstrirali novi nivo brzine, agilnosti i taktične integracije među različitim ograncima oružanih snaga, zbog čega je Zapad pod uzbunom. Komandant NATO general Filip Bridlav upozorio je da oko 40.000 ruskih vojnika raspoređeno nedaleko od granice može da se raširi na teritoriji istočne Ukrajine u periodu „između tri i pet dana“, iako stručnjaci tvrde da bi prema ruskoj doktrini za takav zadatak bilo angažovano najmanje 100.000 vojnika.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je, međutim, rekao da su takve ocene „preterane“ i da se ruski vojnici postepeno povlače sa granice sa Ukrajinom. Lavrov je takođe naglasio da Rusija ima pravo da raspoređuje vojne snage bilo gde na svojoj teritoriji.

Viktor Baranjec, vojni ekspert i bivši portparol ruskog ministarstva odbrane, kaže da je NATO bio iznenađen brzinom raspoređivanja ruske vojske na Krimu, što objašnjava sadašnju uznemirenost u redovima Alijanse. „Činjenica je da su SAD i NATO obmanuti. Pažnja Zapada bila je usmerena na vojne igre za koju je Rusija mobilisala oko 150.000 ljudi od Baltika do Urala. Pravi cilj je bio u senci ovih vojnih vežbi“, kaže Baranjec.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je operacija na Krimu verovatno bila jedinstveni slučaj i da je glavni razlog zbog kojeg su stvari tekle tako glatko jeste to što je ogromna većina stanovnika Krima pozdravila ruske vojnike i pružila im podršku i tako što su nenaoružani opkolili ukrajinske baze, zbog čega ukrajinski vojnici nisu smeli ni da pomisle da otvore vatru.

Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je juče da je uhapsila 25 Ukrajinaca optuženih da su planirali terorističke napade u vreme održavanja referenduma o Krimu. Kako je naveo FSB, uhapšeni su pripadnici ultranacionalističkih pokreta i pripremali su napade na teritoriji Rusije.

Ukrajinska Služba bezbednosti, s druge strane, tvrdi da su medijski izveštaji u kojima se navodi da je ona pripremala takve napade „glupost“. Među uhapšenima su navodno i tri člana ukrajinske nacionalističke grupe Desni sektor. Ukrajinci su optuženi da su fotografisali kretanje ruskih trupa i kontaktirali ekstremističke elemente u Rusiji. Kako se navodi u saopštenju FSB-a, planirano je da se napadi izvedu između 14. i 17. marta.

Moldavci bez šengenskih viza

Evropska unija je ukinula vize za putovanja državljana Moldavije u „šengenski prostor“ EU, pa će građani ove zemlje od tri i po miliona stanovnika moći isto kao i državljani Zapadnog Balkana, da s biometrijskim pasošima putuju i ostaju najviše tri meseca u EU. Uslovi su, kako su agenciji Beta rekli zvaničnici u Evropskoj komisiji, isti, a to znači da, isto kao i državljani zemalja sa Zapadnog Balkana, građani Moldavije s biometrijskim pasošem nemaju pravo boravka, niti da rade u Uniji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari