Haška tužiteljka: Srbija nema pravo da uloži žalbu u ime Jojića i Radete 1Vjerica Radeta Foto: FoNet/Nenad Đorđević

Tužilaštvo u Hagu zatražilo je danas da haški sud odbaci najavu Srbije da će uložiti žalbu na odluku da se zvaničnicima Srpske radikalne stranke Petru Jojiću i Vjerici Radeti, optuženim za nepoštovanje suda, sudi u Hagu, a ne u Beogradu.

Tužiteljka Dajana Elis (Diana Ellis) je, u podnesku, obrazložila da Srbija, po pravilima suda, nema pravo da pred sudom nastupa i ulaže žalbe u ime optuženih.

Elisova je, pozivajući se na pravilnik, naglasila da pravo na žalbu imaju „samo optuženi i tužilac“.

Vlasti u Beogradu podnele su, krajem maja, najavu žalbe na odluku da se radikalima sudi u Hagu. Ni Jojić, ni Radeta nisu najavili da će se žaliti na odluku sudije Liu Daćuna (Daqun), niti pred sudom u Hagu imaju branioce.

Sudija Daćun 13. maja je preinačio prvobitnu odluku suda u Hagu da proces radikalima ustupi Srbiji.

Istovremeno, izdao je novi nalog za hapšenje Jojića i Radete i Srbiji naložio da ih bez odlaganja izruči u Hag. Kao obrazloženje odluke, sudija je naveo da su ključni svedoci u ovom predmetu „nedvosmisleno“ izjavili da neće svedočiti ako suđenje bude u Srbiji zbog „ozbiljne zabrinutosti za svoju bezbednosti i bezbednost svojih porodica“.

Sudija Daćun je usvojio argument tužiteljke Elis da su iskazi tih svedoka od vitalne važnosti za održivost tri tačke optužnice protiv Jojića i Radete.

„To što svedoci ne žele da svedoče u Srbiji bi značajno potkopalo sposobnost optužbe da prezentuje svoje dokaze i ometalo bi ceo proces“, naglasio je kineski sudija.

Zbog toga je, po sudiji Daćunu, „u interesu pravde“ da se radikalima sudi u Hagu.

Haški sud je 2017. bio odlučio da Srbiji ustupi to sudjenje, ali je tužiteljka Elis uložila žalbu. Apelaciono veće, iako je u suštini potvrdilo da je ta odluka ispravna, naložilo je da se dodatno razmotri aspekt bezbednosti svedoka.

Današnja odluka sudije Daćuna rezultat je novog razmatranja bezbednosti svedoka.

Jojić i Radeta terete se da su, pretnjama i podmićivanjem, uticali na svedoke optužbe u haškim procesima protiv lidera radikala Vojislava Šešelja da ne svedoče ili da promene iskaz i brane Šešelja.

Jedan od svedoka, čiji je identitet zaštićen, opisao je kako je svedok iz procesa Šešelju 2008. doveden u sedište SRS, gde mu je Petar Jojić rekao da zna da je on dao izjavu haškim tužiocima i da bi sada trebalo da „malu izjavu“ da i Šešeljevoj odbrani.

Po izjavi očevica, „Jojić je zatim izdiktirao svedokovu izjavu“, koja je bila „neistinita i sadržala je lažne optužbe protiv haškog tužilaštva“ i „obmane o Šešeljevoj ulozi i odgovornosti tokom rata“.

Istog svedoka je Vjerica Radeta, pošto je pristao da saradjuje, više puta „podvrgavala pritisku“ da napusti svoj tadašnji posao i prihvati da ga, umesto toga, redovno plaća SRS.

Nakon što je prihvatio novac, radikali su tom svedoku, uoči svedočenja na jednom od procesa Šešelju zbog nepoštovanja Haškog tribunala, dostavili spisak Šešeljevih pitanja i njegovih odgovora, kojeg je morao da se pridržava.

Vjerica Radeta je, po svedočenju koje citira Elisova, drugom svedoku protiv Šešelja 2007. rekla da će mu radikali „pomoći“, ako promeni iskaz i svedoči u Šešeljevu odbranu.

Svedok je, potom, od SRS dobijao 500 evra mesečno, a „Radeta je bila uključena u pisanje lažne izjave za njega“.

Radikali su i tom svedoku dali spisak pitanja i odgovora. Svedokov iskaz odvijao se, potom, tačno po tom scenariju, Jojića i Radetu, Haški tribunal je, u oktobru 2012, optužio da su uticali na svedoke u haškom procecu protiv njihovog partijskog vodje Vojislava Šešelja, tako što su ih pretnjama, ucenama i mitom nagovarali da promene iskaze ili da ne svedoče.

Nalog za hapšenje radikala, Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015. S proleća 2016. godine, Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je, medjutim, da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predvidja obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.

Tribunal je 5. oktobra 2016. izdao medjunarodni nalog za hapšenje Jojića i Radete, ocenjujući da je zvanični Beograd nekoliko puta odbio da postupi po nalogu suda, uhapsi i u Hag izruči dvoje radikala.

Na zahtev Tribunala, Interpol je za optuženim radikalima raspisao „crvene poternice“.

Haški tribunal je Srbiju nekoliko puta prijavio Savetu bezbednosti UN zbog nesaradnje u slučaju članova SRS. Po zatvaranju Tribunala, na kraju 2017, predmet protiv Jojića i Radete preuzeo je Mehanizam.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari