Mebijus ili nova vrata stripu 1

Novosadska Čarobna knjiga odlučila je da kao novogodišnji poklon svojim vernim pratiocima, pred sam kraj 2021, zaokruži priču o Žiroovom dvojniku Mebijusu, objavivši 1, 4. i 5. tom petoknjižja Mebijus kolekcija, rađeno prema najnovijem integralnom izdanju francuske kuće Imanoid asosije.

Istovremeno je ljubiteljima jednog od najboljih svetskih strip autora ponudila i 6. i 7. tom integrala Bluberi, koji je, pak, rađen po Dargoovom kompletu Blueberry Integrale, u kome je u devet knjiga realizovan (osnovni) ep o neobuzdanom poručniku, onako kako je objavljivan u nedeljniku Pilot od 31. oktobra 1963. Ali, o tome smo pisali u tekstu objavljenom prošle subote – Šarlije u raljama Žiroa i Mebijusa.

Ponavljamo samo činjenicu da se početak dvojstva između Žiroa i Mebijusa nazire upravo u prvoj epizodi iz 6. toma – Odmetnik (16. epizoda Bluberija), koja je, kao celina Outlaw, objavljivana u Pilotu od 5. aprila 1973. do 23. avgusta iste godine, dok u Poslednjoj karti (druga epizoda u 7. tomu) Žiro gotovo u potpunosti ustupa mesto Mebijusu.

Uz već znani podatak da je samo malo ranije, 11. januara te 1973, u Pilotu objavljeno Skretanje (sedam crno-belih tabli), koje, i ako potpisano pseudonimom Žir, označava budući Mebijusov stil, i grafički i tematski, a ljubiteljima devete umetnosti je ponuđeno u prvoj knjizi Mebijus kolekcije, kao uvod u diptih Arzak i Hermetička garaža – onda je potpuno jasno da je novosadski izdavač, namerno ili ne, gađao pravi trenutak da konkretno pojasni taj prelazni period, kao i uzroke za ono što je usledilo, a devetoj umetnosti apsolutno potvrdilo (taj) status.

Ponovimo i konstataciju da, tri epizode u sedmom tomu integrala, obeležavaju kraj Bluberija kakvog su čitaoci dotad znali.

Elem, vratimo se Mebijusu. Reč je o kolekcija Mebijusovih radova, od najranijih do onih poznih, od ilustracija, slika, kratkih priča, skica, ličnih beležaka i reklama, pa do značajnih dužih dela.

Korišćen je, pri tome, upotpunjen materijal, zbog čega je zbirka sveobuhvatnija i ekskluzivnija.

Deset njegovih dela sakupljeno je u pet tomova (po sistemu diptiha), čiji je sadržaj tematski a ne hronološki povezan u celine.

Posebnu vrednost daju joj izuzetni prateći tekstovi najvećih poznavalaca Mebijusovog rada, koji ovo izdanje čine jedinstvenim na prostorima Zapadnog Balkana.

Osim sadržaja prvog toma koji smo spomenuli na početku ovog pisanija, zainteresovanima su ponuđeni i Haos i Metalne hronike (2),  The Long Tomorrow i Slepa Citadela (3), Majorov odmor i Čovek sa Sigurija (4) i  Iskrcavanje na Faragonesiju i Kita Mahnita.

Sve to dopunjeno je relevantnim tekstovima, konkretno, u prvoj knjizi Čovek koji je napravio revoluciju u svetu stripa Danijela Picolija, Preobražaji Majora Grubera Kloda Ekena i Erotska strana Mebijusa Nikole Telopa.

Tako Danijel Picoli konstatuje da „ako je pokret iz maja 1968. obeležio propast jedne političke revolucije, s druge strane, on je uzburkao dotadašnji način mišljenja, oslobodio reč i obeležio godine koje su usledile osporavanjima i preispitivanjima na svim nivoima.

Dozvolio je kontrakulturi protesta da se razvija u potpunoj slobodi.

U domenu stripa pojedini autori prate pokret i počinju da se osećaju stešnjeno u okviru „zakona od 16. jula 1949, o publikacijama namenjenim mladima“.

Pilot, bez sumnje najzreliji časopis tog doba, obraća se adolescentskoj publici.

Godine 1972. tri njegova vodeća autora, Kler Breteše, Marsel Gotlib i Nikita Mandrika, osnivaju Eko de savan, čiji je duh najbliži američkoj andergraund štampi i gde će Mebijus objaviti svoje priče.

Svet stripa doživljava pravu revoluciju i ulazi u zrelo doba, baveći se temama koje autori, nikad dotad nisu neposredno obrađivali.

Drugi časopisi, ponekad efemerni, nastaće u hodu. Magazini koji se izdvajaju po slobodi izraza imaju zajednički provokativni humor, ponekad veoma kvalitetnog grafizma, te nakon seksualnog oslobađanja i dobru dozu pornografije i/li skatologije…

Što se pak knjiga tiče, žanrovska književnost konačno izlazi iz senke; krimić, fantastika i, posebno, naučna fantastika…

Ovoj potonjoj tek će Metal irlan (1975), čiji je jedan od osnivača Mebijus, posvetiti pravu pažnju kad je reč o strip-revijama“.

Picoli još tvrdi da su Arzak (1975/76) i Hermetička garaža (1976/1979) „dva remek dela koja će obeležiti generacije autora i tako otvoriti nova vrata stripu“.

Ostali tekstovi ništa manje nisu vredni, ali njihovi naslovi govore dovoljno, pa ćemo ostaviti zainteresovanima da ih lično iščitaju i, u tom kontekstu, saznaju dodatne informacije o Mebijusovom radu.

Podsećamo, ovom prilikom, da je Čarobna knjiga 2020. realizovala i reprezentativno izdanje – Inkal 1 i Inkal i misterije Inkala 2, a nekoliko godina ranije i seriju albuma Moebius, zajedno sa beogradskim Darkwoodom (Arzak, Kita Mahnita, The Long Tomorrow i Hermetička garaža, u okviru zajedničke biblioteke Čarobna šuma.

Na kraju, ne manje bitna je informacija da se prevođenjem svih ovih Bluberija i Mebijusa, i pratećih autorskih tekstova, neumorno bavi(o) Ilija Čanak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari