Netanjahu na putu da ponovo bude premijer 1Foto: EPA-EFE/ABIR SULTAN EPA

Bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu i njegovi saveznici ultranaconalističke i verske partije su na putu da postignu stabilnu većinu u parlamentu (Knesetu), pokazuje prebrojanih više od dve trećine glasačkih listića.

Glasovi se još uvek broje, ali ako su preliminarni pokazatelji ispravni Izrael će imati jednu od najdesnijih vlada u svojoj istoriji s obzirom na dobar rezultat na jučerašnjim parlamentarnim izborima ultranacionalističke Verske partije čiji su članovi poznati po antiarapskoj i anti LGBTQ retorici.

Početni rezultati ukazuju na skretanje udesno izraelskih birača, čime se još više umanjuju nade za mir sa Palestincima i stvaraju uslovi za mogući sukob sa administracijom predsednika SAD Džozefa Bajdena i izraelskim pristalicama u toj zemlji.

Jučerašnji izbori bili su peti u Izraelu za manje od četiri godine i kao i prethodni uglavnom fokusirani na sposobnost Netanjahua da vlada dok mu se sudi za korupciju.

Netanjahua pristalice smatraju žrtvom „lova na veštice“, a protivnici ga optužuju da je pretnja za demokratiju i varalica.

Cele noći su brojani glasovi i do rano jutros je izbrojano 80 odsto glasova i predviđa se da će Netanjahu i saveznici imati više od 61 poslanika koliko je potrebno da bi obrazovali vladu.

Izborna trka je bila tesna kao i ranije, ali nagoveštava da će Netanjahu (73) ponovo biti premijer sa čvrstom većinom u Knesetu koji ima 120 poslanika.

Čak i ako Netanjahu i njegovi saveznici pobede i dalje će biti potrebne čitave nedelje pregovora da bi se obrazovala koaliciona vlada.

Ne isključuje se ni mogućnost nastavka političkog zastoja i novog procesa izbora.

Govoreći u Jerusalimu usred noći Netanjahu je apelovao na pristalice da budu strpljivi i ocenio da su on i njegova konzervativna partija Likuda „na ivici velike pobede“.

Možda zbog bojazni da bi mu arapski glasači mogli onemogućiti pobedu Netanjahu je na Tviteru objavio optužbe za nasilje i nepravilnosti na arapskim biračkim mestima, ali dokaze nije pružio i Centralna izborna komisija ih je odbacila kao neosnovane glasine.Netanjahu je kasnije tražio izbori budu bez mrlje jer je to osnova demokratije.

Arapi čine 20 odsto stanovnika Izraela i oni su bili ključni faktor u blokiranju Netanjahua na ranijim izborima. Ovog puta su međutim njihovi glasovi bili podeljeni između tri različite partije i svakoj je pretila opasnost da ne pređe izborni prag.

Netanjahu je najduže bio premijer u istoriji Izraela, 12 godina uzastopno i 15 godina ukupno, pre nego što ga je prošle godine smenila raznolika koalicija predvođena liderom partije centra Ješ atid (Ima budućnosti) i nacionalistom. vođom partijom Jamina Naftalijem Benetom.

U toj koaliciji, u kojoj je prvi put u istoriji Izraela bila jedna mala arapska partija, izbili su nesporazumi pa se raspala posle samo jedne godine na vlasti.

Partije koje su bile u njoj će kako se očekuje osvojiti oko 50 poslaničkih mandata, sudeći po početnim rezultatima.

Lapid (58) je obraćajući se pristalicama rano jutros rekao da trka nije odlučena sve dok se ne izbroji i poslednji glas.

Treća po jačini posle Netanjahuove i Lapidove je partija ultradesnog političara Itamara Ben-Gvira Verski cionizam koja je prošle noći slavila u Jerusalimu mašući izraelskim zastavama. Okupili su se sami mušarsci sa malim jevrejskim kapama, kipama na glavama.

Ben-Gvir je sledbenik rabina rasiste Meira Kahana čija je partija bila zabranjena i proglašena terorstičkom grupom u SAD. On je ubijen je u Njujorku 1990. godine.

Kahana je pozivao na zabranu mešovatih brakova između Arapa i Jevreja, oduzimanje Arapima izraelskog državljanstva te proterivanje velikog broja Palestinaca.

Ben-Gvir je za razliku od Kahane koji je bio parija jedan od najpopularnih izraelskih političara i često se pojavljuje u medijima i poziva na oštriji odnos prema Palestincima.

Najveće pristlice su mu mladi ultraortodoksni Jevreji, a živi na okupiranoj Zapadnoj obali i pristalica je širenja jevrejskih naselja, a arapske kolege u parlamentnu opisuje kao teroriste.

Palestinski premijer Muhamed Štajeh je rast izraelske ultradesnice označio „prirodnim rezultatom rastuće manifestaicje ekstremizma i rasizma u izraelskom društvu“.

Ne isključuje se međutim mogućanot da Netanjahu, ako dobije zadatak od predsednika Izraela Isaka Hercoga da obrazuje novu vladu traži druge koalicione partnere.

To mu međutim ne bi bilo lako jer su njegovi protivnci rekli da nikada neće biti s njim u vladi.

Predviđa se da će Netanjahuov Likud biti najveća partija 31 poslanikom, a Lapidova će imati 22 do 24 poslanička mandata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari