Novo istraživanje: Prisećanje na nemili događaj iz prošlosti može negativno da utiče na zdravlje srca i krvnih sudova 1Foto: Shutterstock/Dragana Gordic

Kratak period intenzivne ljutnje, nakon prisećanja na neki nemili događaj iz prošlosti, može veoma negativno da utiče na zdravlje krvnih sudova i poveća rizik od srčanog ili moždanog udara, navodi se u novom istraživanju Medicinskog centra Kolumbija univerziteta u Njujorku, javlja danas Žurnal američke asocijacije za bolesti srca.

„Osećanje besa, izazvanog sećenjem na preživljene neprijatnosti, utiče na suženje krvnih sudova i otežavanje protoka krvi. Iako naleti ovih negativnih emocija načešće traju samo nekoliko momenata, posledice po vaskularne organe se osećaju narednih četrdeset minuta“, kaže jedan od učesnika istraživanja, profesor Dajći Šimbo.

Šimbo dodaje da je poznato da vaskularni endotel, odnosno, sloj ćelija od kojih se sastoje unutrašnji zidovi arterija i vena na negativna osećanja reaguje sužavanjem krvnih sudova i otežavanjem protoka krvi.

Rezultati ovog naučnog projekta dobijeni su isptivanjem reakcije 280 odraslih osoba koje su u laboratorijskim uslovima bile izložene negativnim emocijama ljutnje, intenzivne tuge ili osećaju aksioznosti.

Da bi se postiglo stanje neutralnog osećaja, u odnosu na koje su vršena merenja, ispitanici su smireno brojali do 100 i tako bili dovedeni u stanje emotivnog mira. Oni su ovim intenzivnim osećanjima bili izloženi u vremenskim segmentima od po tri minuta, 40, 70 i 100 minuta.

Nakon preciznih merenja naučnici sa Kolumbija univerziteta došli su do zaključka da emocija ljutnje ima najveće negativne posledice po krvne sudove i da takav efekat traje celih 40 minuta nakon takvog intenzivnog osećaja.

Istovremeno, meranja su pokazala da duboka tuga ili anksioznost ne utiču negativno na kardiovaskularni sistem.

„Nova istraživanja u ovom pravcu su neophodna, jer i dalje nije potpuno jasno žašto bes i ljutnja imaju ovakve efekte ali je očigledno da mentalno zdravlje može da deluje pozitivno ali i negativno na opšte zdravlje a naročito na smanjenje ili povećanje od rizika srčanog i moždanog udara“, kaže profesor Šimbo.

Inače, prema nekim statistikama od problema besa u svetu pati izmadju osam i 10 odsto ukupne populacije.

Prema podacima Globalnog izveštaju o emocijama multinacionalne kompanije Galup, specijalizovane za analizu podataka, tokom 2022. godine zemlje sa nejvećim postotkom populacije koja pati od besa i ljutnje bile su Liban, Turska, Jermenija, Irak, Avganistan, Jordan i Mali.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari